Zašto pored toliko naših pijemo vodu iz uvoza?

Autor:

Pijemo upola manje flaširane vode nego Evropljani, a uz to uprkos mnoštvu domaćih voda, na tržištu je svaki četvrti litar prodate mineralne vode - iz uvoza. Kako je to moguće?

12
A- A A+

Sa oko 300 izvorišta vode Srbija spada u zemlje najbogatije izvorima mineralnih voda u Evropi, a njenim flaširanjem bavi se oko 25 do 30 fabrika različitih kapaciteta koje su smeštene uglavnom u slabo razvijenim naseljima gde su često jedini izvor zapošljavanja.

Eh, da je zabranjen uvoz...

Za proizvođače mineralnih voda, kako je precizirao, ključna je bila 2014. kada je zbog potpune liberalizacije tržišta prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, uvoz mineralnih voda porastao sa 52.316 hektolitara, koliko je iznosio u 2013. godine, na 134.023 hektolitara u 2014. To je otprilike četrtina tržišta.

Sekretar Udruženja za prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS), Dimitrije Ivanović, navodi da je ukupna proizvodnja mineralnih voda u Srbiji, prema statističkim podacima u 2016. godine bila oko 6,57 miliona hektolitara, što je dovoljno za domaće potrebe.

Kako on navodi potrošnja kod nas nije velika, ali iz godine u godinu raste i za poslednjih 10 godina tri puta je povećana, pa sada po glavi stanovnika godišnje iznosi 70 do 80 litara godišnje, dok je taj prosek u EU oko 150 litara.

Ivanović međutim navodi da je na domaćem tržištu sve više vode iz uvoza, i to najviše iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

U 2015. Srbija je uvezla oko 130.000 hektolitara vrednosti od oko 3,5 miliona evra, dok je te godine izvezla više od milion hektolitara vode, a izvoz je vredeo više od 20 miliona evra", rekao je on precizirajući da je najviše izvezeno u Crnu Goru, i zemlje regiona.

Prema rečima Ivanovića, trenutno stanje u ovoj privrednoj grani nije zadovoljavajuće zbog visine naknada za vodu, poreza na dodatu vrednost (PDV) na flaširanu mineralnu i izvorsku vodu, kao i zbog otvaranje tržišta iz okruženja i EU, što je dovelo i do smanjenja broja zaposlenih u proizvodnji, ali i do zatvaranja pojedinih punionica.

Udruženje PKS-a za prehrambenu industriju zajedno sa Udruženjem industrije mineralnih voda su već pokretali inicijative za smanjenje fiskalnih opterećenja na mineralnu vodu, kako bi se održala proizvodnja tih voda u Srbiji", rekao je Ivanović

Ivanović navodi da je naknada za korišćenje mineralnih voda u Srbiji, po flaši 1,5 odsto, i taj deo koji ide državi je u Srbiji veći nego u Hrvatskoj i Sloveniji i zato su proizvođači iz tih država konkurentniji od srpskih, i pored toga što na svoju robu ovde plaćaju i carinu.

Prema podacima PKS-a industrija mineralnih voda direktno zapošljava skoro 3.000 ljudi, ali taj broj je znatno veći imajući u vidu sve povezane grane.

Tagovi:
Sve vesti