Tačno pre 31 godinu, u noći između 25. i 26. aprila 1986. godine, u atomskoj elektrani Černobilj nedaleko od varošice Pripjat, na severu Ukrajine, uz granicu s Belorusijom, dogodila se najveća nuklearna katastrofa koju čovečanstvo pamti.
Jedan od reaktora elektrane "Vladimir Iljic Lenjin" - kako se zvanicno zvala cernobiljska nuklearna elektrana, eksplodirao je 26. aprila u 1.24 posle ponoci, po lokalnom vremenu.
Od posledica prvog udara stradalo je tridesetak ljudi, a s ozracene teritorije evakuisano je 100.000 ljudi.
Iz ozracenog regiona u u narednom periodu evakuisano je još 230.000. Radioaktivni oblak je prekrio znatan deo Evrope, s nesagledivim posledicama. Povišena radijacija bila je zabeležena i na tlu zemalja bivše Jugoslavije.
Kako je to izgledalo u Cernobilju kada su ljudi iz tog mesta bežali, a reporteri morali da budu na licu mesta po zadatku, procitajte OVDE.
Radioaktivnoj prašini bili su izloženi, pored teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, i Poljska, Bugarska, Nemacka, Švedska, Švajcarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, Finska, Rumunija, Austrija, a radioaktivna prašina je zahvatila cak i istocni deo SAD.
POGLEDAJTE KAKO DANAS IZGLEDA PRIPJAT:
Britanci tvrde da su teritorije zemalja Zapadne Evrope zagadene mnogo više nego što se smatra i da je više od polovine cernobiljskih radioaktivnih cestica palo na teritoriju van Ukrajine, Belorusije i Rusije.
Prema ukrajinskim izvorima, skoro 10 odsto teritorije bilo je direktno izloženo radijaciji, a u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od posledica katastrofe, medu kojima je više od pola miliona dece.
Belorusija navodi da je posle havarije, radioaktivnom zagadenju bila izložena cetvrtina beloruske teritorije, na kojoj je živela petina stanovništva, i da je procenjena šteta za tu zemlju 235 milijardi dolara.
Prošetajte Cernobiljem... (VIDEO)
U Rusiji je u zoni radioaktivne zagadenosti u 14 regiona još 4.343 naselja, u kojima živi približno 1,4 miliona stanovnika. Najviše je stradala Brjanska oblast na granici sa Ukrajinom, a raseljena su 194 naselja u kojima je živelo 78.000 ljudi.
Prema podacima organizacije za zaštitu prirodne sredine "Grinpis", od posledica je umrlo oko 200.000 ljudi, a pretpostavlja se da ce u perspektivi širom sveta biti još oko 270.000 slucajeva onkoloških oboljenja u vezi s radijacijom iz Cernobilja.
Na društvenim mrežama mogu se videti poražavajuci snimci "cernobiljske dece" koja boluju od leukemije i drugih kancerogenih bolesti koja su direktna posledica havarije u Cernobilju.
UZNEMIRUJUCE:
Neslužbeni izvori procenjuju da je od posledica radijacije preminulo izmedu 200.000 i 400.000 ljudi.
Grad Pripjat (neretko se naziva Cernobilj) danas je "grad duhova", koji povremeno posecuju samo avanturisticki opredeljni turisti. U zašticenu zonu danas se može uci samo sa posebnom dozvolom i odgovarajucom opremom.
U Pripjatu je u januaru 1986. godine živelo 49.400 ljudi.
POGLEDAJTE JOŠ FOTOGRAFIJA:
Nuklearna katastrofa u Cernobilju oznacena je sedmim - najvišim stepenom nuklearne opasnosti, koji je zvanicno vezan još samo uz nukleraku Fukušima, u Japanu, koju su 11. marta 2011. pogodili najpre zemljotres i ubrzo 14 metara visok razorni morski talas.
Somovi mutanti?Radioaktivne grdosije iz Cernobilja
Pri svemu tome, tragedija u Cernobilju ostala je "državna tajna" punih pet dana posle havarije i tek, pošto je u svetu naveliko "brujalo" o katastrofi, poslednji sovjetski lider Mihail Gorbacov priznao je da se dogodila stravicna nesreca.
Radioaktivne divlje svinje pronadene u Ceškoj!FOTO
Stepen radijacije je i dalje iznad granica normale, cak 35 puta veci od radijacije dozvoljene u SAD.
-----------------------------------------
Aplikacija MONDA ponovo na Google Play Store! PREUZMITE JE!