Ove godine registrovano je više od pola miliona vozila starijih od 20 godina, a ako na to dodate i "ofrlje" sprovođene tehničke preglede i bahate vozače "besnih" kola, jasno je zašto je situacija na putevima ovakva kakva je.
Prosecna starost vozila u voznom parku Srbije danas je izmedu 13 i 14 godina, a podaci MUP-a pokazuju da je u ovoj godini, od ukupno 2.312.941 vozila upisanih u jedinstveni registar vozila, 571.448 njih starije od 20 godina, što prirodno namece i pitanje njihove tehnicke ispravnosti.
"To je prilicno složeno pitanje", kaže za Tanjug šef Katedre za bezbednost saobracaja i drumska vozila Saobracajnog fakulteta Krsto Lipovac i navodi da, kada se govori o stanju tih vozila, da to najviše zavisi od tehnickih pregleda, medutim, priznaje - tehnicki pregledi u Srbiji poslednjih godina jako loše funkcionišu.
MONDO aplikacija ponovo na Google Play Store! PREUZMITE JE!
"Zakonodavac je pravilnikom definisao prilicno dobru lestvicu za tehnicku ispravnost, ali, de fakto, necu pogrešiti ako kažem da stvarnog tehnickog pregleda u Srbiji danas nema", rekao je on.
Naime, vecina tehnickih pregleda danas živi od provizije koju im daju osiguranja da bi prodavali njihove polise, što je izuzetno loše sa gledišta bezbednosti saobracaja, buduci da oni u stvari nisu zainteresovani za kvalitetno testiranje tehnicke ispravnosti vozila, a posebno nisu zainteresovani za sveukupno testiranje, naglašava Lipovac.
I ukoliko proveravaju, kaže profesor, to se veoma cesto svodi na test dva- tri osnovna uredaja, dok najveci deo drugih, skoro niko ne proverava, poput, navodi, ekologije i situacije sa izduvnim gasovima.
Ukoliko bi zaduženi za tehnicki pregled doslednije radili svoj posao, istice Lipovac, onda bi svakako postojale pretpostavke da su i ta starija vozila tehnicki ispravna, jer, kako kaže, sa godinama starosti, mora se više ulagati u održavanje vozila.
Lipovac smatra da postoje brojni razliciti nacini kako to prevazici, a da je jedan od dobrih - povecati njihovu odgovornost za slucaj da se takvo vozilo otkrije u saobracaju, ili ucestvuje u saobracajnoj nezgodi, gde se jedan od uticajnih faktora odnosio na tehnicku ispravnost.
Sa druge strane, smatra da je moguce unaprediti rad tehnickih pregleda i drugacijom inspekcijom, nadzorom nad njima, ali i da je siguran da ce najznacajniji efekti biti ukoliko tehnicki pregledi i strucnjaci prepoznaju svoj interes i njihova udruženja naprave uslove i kriterijume i da se sami bore da tu ostanu samo najbolji, odnosno oni koji rade svoj posao kako treba.
Ukazuje da se trenutno na Saobracajnom fakultetu realizuje studija za potrebe Agencije za bezbednost saobracaja, upravo sa ciljem da se sagleda kako se u svetu to radi i da se nade najbolji nacin za Srbiju, a i da rezultat tog istraživanja treba da bude i poseban prirucnik za kontrolore tehnickih pregleda i njihovo sertifikovanje.
Navodeci da je prosecna starost vozila u Srbiji izmedu 13 i 14 godina, podvlaci da je to kada se govori o broju registrovanih vozila, a da je prosecna starost znatno manja, ukoliko se radi o vozilima na putu.
Objašnjava da se novija vozila znatno više voze i da je u zbir prosecne starosti ušlo i vozilo nekoga ko je tek kupio "nekakvu starudiju", da bi "eventualno mogao otici do bolnice ako se baba razboli" i da je njegova prosecna godišnja kilometraža 200-300 kilometara, dok, je, kako kaže, prosecna kilometraža novog vozila 20.000 - 30.000 kilometara.
"Zato je prosecna starost vozila u saobracaju znatno manja od ove i to može biti 7-8 godina, u odnosu na tih 13-14. Što se stanja vozila tice, do 2016. godine, broj saobracajnih nesreca koje su izazvane usled tehnicke neispravnosti vozila vrteo se oko jedan odsto, što je apsolutno netacno i potcenjen je uticaj vozila", rekao je Lipovac.
U taj jedan odsto su, objašnjava, ušla samo ona vozila gde je evidentno da je tehnicka neispravnost doprinela nastanku nezgode, pa je to kvalifikovano kao osnovni uzrok nastanka.
On vrlo brzo ocekuje mnogo kvalitetnije podatke, koji ce ukazivati na stvarni, "makar bolji, korektniji" procenat tehnicki neispravnih vozila u saobracaju, a posebno u nezgodama, jer je, napominje, od 1. januara 2016, saobracajna policija uvela najsavremeniji protokol evidentiranja saobracajnih nezgoda.
"Ali, dužan sam da kažem i da tehnicki neispravna vozila jesu problem bezbednosti saobracaja, ali sve ukazuje da u našim uslovima, nova i tehnicki ispravna vozila mnogo cešce ucestvuju u najtežim saobracajnim nezgodama, tako da, mislim da još uvek postoji mnogo veci prostor uticaja na ponašanje vozaca novih, skupih vozila, nego za, da kažem, pritisak na one koji su jedva skupili i kupili ikakvo vozilo da imaju za prevoz", zakljucio je Lipovac.