Skoro čitav vek nakon što je objavila svoje prve stihove, njena "Krvava bajka" i dalje dira pravo u srce. Podsetite se reči naše velike pesnikinje!
Na današnji dan, 16. maja 1898. godine rodena je velika srpska pesnikinja i književnica Desanka Maksimovic.
Desanka je rodena u Rabrovici kod Valjeva, kao najstarije dete Mihaila i Draginje Maksimovic. Porodica se ubrzo odselila u obližnju Brankovinu gde je Desanka odrasla, a gimnaziju završila u Valjevu. Studirala je književnost, opštu istoriju i istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
MONDO aplikacija ponovo na Google Play Store! PREUZMITE JE!
Prve stihove objavila je dvadesetih godina prošlog veka, pre skoro 100 godina!
Karijeru je zapocela u obrazovanju, i radila u gimnazijama u Obrenovcu i Beogradu. Francuska vlada je stipendirala njeno usavršavanje u Parizu, a posle kraceg posla u Dubrovniku, vratila se u Beograd i radila u Prvoj ženskoj realnoj gimnaziji, odnosno današnjoj Petoj. Tamo joj je ucenica bila Mira Aleckovic, sa kojom se kasnije sprijateljila.
Desanka se 1933. godine udala za Sergeja Slastikova, a par nije imao dece. Zato je Desanka svoje misli i osecanja posvetila deci, za koju je napisala pedesetk knjiga pesama i proze.
Poslušajte njene poruke mladima - "da se cuva zdravlje, da se ima što više znanja i radoznalosti, i da se voli svoja zemlja".
Kada je izbio Drugi svetski rat, Maksimovicevoj je vec bilo vreme za penziju, ali se sredinom cetrdesetih vratila u školu i ostala tamo do 1953. godine. Iz ratnog perioda najpoznatija je njena dirljiva pesma "Krvava bajka", posvecena streljanim dacima Kragujevca 1941. godine. Iako je napisana godine kada se masakr dece dogodio, objavljena je tek po završetku rata.
"Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu,
umrla je mucenickom smrcu
ceta daka
u jednom danu.
Iste su godine
svi bili rodeni,
isto su im tekli školski dani,
na iste svecanosti
zajedno su vodeni,
od istih bolesti svi pelcovani
i svi umrli u istom danu.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu
umrla je junackom smrcu
ceta daka
u istom danu.
A pedeset i pet minuta
pre smrtnog trena
sedela je u dackoj klupi
ceta malena
i iste zadatke teške
rešavala: koliko može
putnik ako ide peške...
i tako redom.
Misli su im bile pune
i po sveskama u školskoj torbi
besmislenih ležalo je bezbroj
petica i dvojki.
Pregršt istih snova
i istih tajni
rodoljubivih i ljubavnih
stiskali su u dnu džepova.
I cinilo se svakom
da ce dugo
da ce vrlo dugo
trcati ispod svoda plava
dok sve zadatke na svetu
ne posvršava.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu
umrla je junackom smrcu
ceta daka
u istom danu.
Decaka redovi celi
uzeli se za ruke
i sa školskog zadnjeg casa
na streljanje pošli mirno
kao da smrt nije ništa.
Drugova redovi celi
istog casa se uzneli
do vecnog boravišta."
Poslušajte "Krvavu bajku" u kazivanju Mire Stupice.
Zbog posla je cesto putovala, i sklapala prijateljstva sa velikim misliocima i umetnicima svog doba. Medu njenim prijateljima bili su Miloš Crnjanski, Ivo Andric, Branko Copic, Isidora Sekulic i brojni drugi.
Za dopisnog clana SANU izabrana je 1959, a šest godina kasnije i za redovnog clana.
Doživela je duboku starost, i preminula 11. februara 1993. godine u 95. godini. Sahranjena je u Brankovini, gde je i odrasla.
U njenim delima glavne teme bile su ljubav, rodoljublje, i osecanja, izneti na jednostavan nacin koji je svako mogao da razume, zbog cega su njene pesme i pripovetke i dalje obavezna "lektira".