Potreba za zabavom jedna je od osnovnih ljudskih potreba. Zabava ta koja ljudima povećava životnu radost, deluje opuštajuće, blagotvorno na psihu i telo.
Kada ste se zadnji put nasmejali od srca? Koliko puta se glasno nasmejete tokom dana?
Pored potrebe za radom i odmorom, ljudi imaju potrebu za zabavom. Upravo je zabava ta koja ljudima povecava životnu radost, deluje opuštajuce, blagotvorno na psihu i telo.
Savremeni nacin života je pun razlicitih izazova koji stvaraju napetost, stres i neprijatna osecanja, što povecava ljudsku potrebu za odmorom i zabavom. Uprkos tome, mnogi ljudi se žale da u svojim životima imaju premalo zabave.
Smeh i smejanje su jasan pokazatelj da se neko dobro zabavlja, tako da mogu biti ilustracija šta dobija onaj ko se u svom životu dovoljno smeje, a šta gubi onaj koji se nedovoljno smeje.
Ako želimo da jednom recju opišemo blagotvorno delovanje smeha i smejanja na ljudsku psihu i telo, onda je to rec antistres, piše Zoran Milivojevic za "Politiku".
Kako smejanje utice na organizam?
Poslednjih decenija, fiziologija smejanja je postala predmet intenzivnijih naucnih istraživanja koja su pokazala da tokom smejanja dolazi do kompleksnih, ali veoma pozitivnih promena u telu.
Tokom cina smejanja povecava se broj otkucaja srca i nakratko se povecava krvni pritisak, da bi nakon toga došlo do trajnijeg opuštanja krvnih sudova što za posledicu ima smanjenje pritiska.
Smejanje dovodi do smanjenja opšte mišicne napetosti. Ukoliko je nevoljna mišicna napetost stvarala bol u ledima ili drugim delovima tela, taj bol se smanjuje ili nestaje. Smanjuju se i bolovi drugih vrsta zato što se u mozgu smanjuje doživljaj bola usled povecanja izlucivanja endorfina (supstanci koje deluju protiv bolova).
Smejanje ima uticaja i na rast imunološke otpornosti. Ne samo da se u celom telu povecava broj celija zaduženih za imunološku odbranu vec je pronadeno da se, na primer, u pljuvacki povecava broj odredenih antitela.
Ritmicki pokreti dijafragme, koji inace proizvode zvuk smeha, povecavaju respitatornu aktivnost i dovode do povecanog unosa kiseonika u telo tako da se u celom telu povecava celisjki metabolizam.
Mehanicki pokreti dijafragme vrše neku vrstu "masaže" unutrašnjih organa, što povecava njihovu prokrvljenost i ubrzava varenje i pokretanje creva.
Koliko je sve to važno, dokazuju istraživanja koja su pokazala da se ljudi koji spadaju u kategoriju srcanih bolesnika smeju 40 odsto manje nego što je prosek.
Zbog svega toga ne smemo da zaboravimo da se smejemo. Nije dobro kada se na radnom mestu ili u porodici bar nekoliko puta dnevno ne cuje zdrav smeh. To je onaj smeh kad se smejemo sa ljudima, a ne ljudima.
Koliko je smeh zdrav, toliko su ismevanje i podsmeh toksicni. Jedino je zdrav smeh zaista zdrav, a negovanje i izražavanje osecaja smešnog jeste znak brige i za sebe i za druge.