Osobe koje imaju zdravstvene probleme, u silnoj želji da ozdrave, često gube svoju kritičnost i postaju žrtve šarlatana. O tome svedoči i ova priča...
Irac Džerald Makora (1871 - 1941) se predstavljao kao doktor medicine koji je izmislio mehanicki vibratorpod nazivom pulsokon. Svoj izum je zaštitio patentima u Velikoj Britaniji i SAD, i prodavao ga širom Evrope i Amerike.
Godine 1912. Makora je stigao i u Srbiju
Vibrciona terapija, koja i danas ima svoje pristalice, u to vreme je bila veoma popularna. Smatralo se da je delotvorna kod reumaticnih i pojedinih neuroloških oboljenja, i primenjivana je u lekarskim ordinacijama i zavodima za fizikalno lecenje. Konstruisano je više desetina vibracionih aparata koji su radili na elektricni ili rucni pogon.
Medutim, kao što je to bio slucaj sa upotrebom struje ili radijuma u medicinske svrhe, ubrzo je i vibraciona terapija proklamovana kao mocno sredstvo u lecenju gotovo svih bolesti, saznali smo na izložbi "Varalacki pokušaj 'cuvenog doktora' Makore", u Muzeju nauke i tehnike - Beograd, koja je organizovana u okviru 14. Noci muzeja, u subotu 20. maja.
Autor izložbe i tekstova je Jelena Jovanovic Simic.
Autorka piše da je Makora bio propagator vibracione terapije, i da nije poznato kako je pronašao saradnike u Srbiji - Nauma Dimitrijevica, vlasnika i urednika lista "Tribuna", i Elijasa Levija beogradskog trgovca.
Tek, njegov dolazak je bio unapred pripremljen pribavljanjem dozvole za prodaju pulsokona, koji je izdao ministar unutrašnjih dela na osnovu mišljenja Glavnog sanitetskog saveta i dozvole za održavanje javne demonstracije aparata nad bolesnicima iz publike, u sali hotela Kasina, izdate od Uprave grada Beograda.
Za Markorin "institut" zakupljene su prostorije u Knez Mihailovoj ulici i opremljene nameštajem iznajmljenim od Narodnog pozorišta. Uslov za sve to, koji je ovom "doktoru" sigurno bio prvi put postavljen, bilo je podnošenje doktorske diplome na uvid Upravi grada Boeograda, odmah pri dolasku.
On je izjavio da je u Americi završio Medicinski fakultet, ali da kod sebe nema diplomu.
Na to mu je saopšteno da ce na predavanju, koje je vec bilo zakazano za sledeci dan, moci da prikaže svoj aparat ali da demonstracije na dobrovoljcima iz publike ne sme vršiti, vec da to može da radi samo lekar koji ima pravo prakse u Beogradu.
Makoro je pristao, a taj lekar trebalo je da bude dr Solomon Alkalaj, ugledni gionekolog i clan Upravnog odbora Srpskog lekarskog društva, koji je vec bio angažovan da pregleda bolesnike i prepisuje pulsokon.
Izvor: MONDO/Dragana TodorovićZamalo da dobije batine
Odlukom Glavnog sanitetskog saveta i rešenjem ministra unutrašnjih dela bilo je, naime, odredeno da se pulsokon može kupovati samo prema preskripciji lekara.
Na predavanju u Kasini okupio se silan svet. Pored radoznale publike, bilo je tu i mnogo invalida jer je Makora u svojim reklamama tvrdio da "diže uzete i cini da gluvi ponovo cuju". Dr Alkalaj se nije pojavio, a kada je mimo datog obecanja, Makora pokušao da demonstrira aparat nad bolesnim dobrovoljcima, glavni gradski lekar, dr Ðoka Nikolic, pokušao je da to spreci.
Stvorio se neopisiv metež jer se publika podelila - jedan deo je podržavao Makoru, a drugi dr Nikolica.
Sve se, ipak, završilo gromoglasnim "ua!" upucenim na racun Makore, a tome su doprineli i clanci objavljeni tih dana u "Politici", u kojima su oštro kritikovani svi upleteni u aferu: Makora, Glavni sanitetski savet, Srpsko lekarsko društvo, Uprava grada, dr Alkalaj, Naum Dimitrijevic, Milan Gor, upravnik Narodnog pozorišta.
"Taj pulsokon je jedna obicna spravica za takozvanu vibracionu masažu, kakvih ima na stotine na industrijskoj pijaci. Ali fabrikantima tog pulsokona to nije dovoljno, što ce možda ponekom lekaru prodati pokoji primerak svoga aparata. Oni su naumili da na svom neznacajnom 'pronalasku' zarade stotine hiljada... Svet naš i inace vec skupo i preskupo placa razne svoje gatare, i sramota je i žalost je, kada vlasti dopuštaju da mu i svaka belosvetska mamipara i sekicesa uzima u njegovoj nevolji i poslednji groš iz džepa. A još je veca žalost i još veca sramota, kad se to vrši pod blagoslovom samih lekara, i to naših tobože najuglednijih lekara - onih što sede u Glavnom sanitetskom savetu i u upravno, odboru Srpskog lekarskog društva", pisalo je u "Politici" 8. jul 1912.
Clanak se završava u trijumfalnom tonu: "'Pronlazac 'doktor' Makora umalo nije dobio batine. Ali je stekao uverenje da u Beogradu još ne pocinje Orijent".
Naravno da se oglasilo i Srpkso lekarsko društvo: "Upravni odbor Srpskog lekarskog društva kao takav nema nikakve veze sa imenovanim gospodinom i njegovim aparatom. Ako se neki clan odbora za taj aparat angažovao, onda je to cisto njegova licna stvar."
Makora nije odustao od vibratoterapije
Makora je koliko sutradan otputovao, ali se neki njegov opunomocenik pojavio u Nišu sledeceg meseca. Niški "Glasnik" upozorio je lokalnu javnost da je u pitanju prevara lažnog doktora ciji aparat nije delotvoran.
U vihoru Prvog balkanskog rata, koji je ubrzo poceo, afera je pala u zaborav. Makora je u to vreme osuden u Parizu zbog lažnog predstavljanja i nadrilekarstva. Zatvora se izbavio položivši ogromnu kauciju, a potom je otišao u Irsku, u rodni Skiberin, gde je osnovao i finansirao gradski orkestar i prvi bioskop. I dalje se bavio patentiranjem vibracionih aparata, ali sa njima nije imao uspeha kao sa puloskonom.
Pogledajte fotografije sa izložbe: kako je izgledao taj cuveni aparat, ali i njegov tovrac, kako je tekla promocija i prodaja u Beogradu, isecke iz štampe koja je o svemu tome u to doba pisala:
Pogledajte šta je još zanimljivo moglo da se vidi na manifestaciji Noc muzeja u Beogradu, 14. po redu:
------------------------------------------------------------------------------