Nemačka je pripremila mini "Maršalov plan" za Balkan koji bi u narednih nekoliko godina trebalo da podigne ekonomije regiona, a na neki način bi bio kompenzacija za dugo čekanje na punopravno članstvo u EU.
Kako pišu "Vecernje novosti" u štampanom izdanju od utorka, pozivajuci se na diplomatske izvore, ovaj predlog Berlina uskoro ce se naci na stolu Evropskog saveta u Briselu, koji bi trebalo da ga odobri i odredi poseban fond za balkanske države.
Pomenuti plan nazvan je "Berlin plus", a novac za njegovu realizaciju trebalo bi da izmedu ostalih, obezbede Evropska ekonomska zona (EEA) koju cine sve zemlje clanice EU, Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu (EFTA), kojoj uz navedene države, pripada i Švajcarska.
Sume još nisu poznate, jer bi tek trebalo da se organizuju donatorske akcije, ali bi, zbog obima projekata, svakako trebalo da budu znacajne.
Ovo je novi nemacki plan za Balkan
Ideja je da se od našeg regiona u kratkom roku od nekoliko godina stvori atraktivan ekonomski prostor.
Fondovi bi, izmedu ostalog, mogli da se koriste i za osnivanje novih firmi.
Kako pišu "Novosti" jedan od ciljeva je i da se zapadni Balkan premreži infrastrukturnim vezama kao što su autoputevi koji bi spojili Srbiju sa Bosnom i Hercegovinom ili Beograd s Tiranom, preko Prištine.
Evropska unija bi na ovaj nacin dobila obucene radnike i tehnološki pripremljen region, a cilj je i da se povecanjem standarda zapadni Balkan više približi evropskim partnerima.
Namera je da se tako "preskoci" neizvestan period od sledecih nekoliko godina u kome EU, pritisnuta mnogobrojnim krizama, ne namerava da se dalje širi.
Jak razlog za aktiviranje "Berlina plus" je i smanjenje tenzija u regionu.
Za Nemacku zapadni Balkan ima veliki bezbednosni znacaj, navodi se u tekstu.
Prilika da se nešto konkretnije uradi po pitanju "Berlina plus" bice vec sredinom sledeceg meseca, kada se u Trstu održava redovni godišnji samit o zapadnom Balkanu, pišu "Novosti."