Ukoliko ta ideja naiđe na odobravanje, notari bi uskoro mogli da razvode građane koji se na to odluče sporazumno. Evo koliko bi to trajalo, koliko bi koštalo i koji su uslovi.
Da li ce gradani Srbije koji sporazumno odluce da se razvedu uskoro to moci da obave kod notara - još je neizvesno. To je ideja javnih beležnika koji Ministarstvu pravde tek treba zvanicno da predlože taj korak, ali to bi zahtevalo i izmenu više zakonskih propisa.
Razvod braka, pored toga što je za sve strane obicno bolno iskustvo, za sada u našoj zemlji može da se završi samo pred sudom. Bez obzira na to da li je rec o sporazumu ili tužbi, sudska taksa za razvod trenutno košta nešto više od 5.000 dinara - taksa za inicijalni predlog je 2.660 dinara, a toliko se placa i za sudsku odluku.
Medutim, stvari se ponekad zakomplikuju, pa se usled tužbi ukljuce advokati koje takode treba platiti, a zakljucivanje razvoda se "razvlaci" i po nekoliko meseci jer parovi ne mogu da dodu na red kod sudskih veca.
Upravo zato je pokrenuta inicijativa da oni parovi kod kojih je situacija "cista", a razvod sporazuman, papire mogu da potpišu kod notara, kako bi se proces ubrzao.
"Brakorazvodni postupci tekli bi na nepromenjeni nacin, s tim što bi ulogu sudskog veca preuzeli javni beležnici, koji bi se bavili iskljucivo sporazumnim razvodima brakova. Razvodi u kojima se javljaju bilo kakvi sporovi ostali bi u nadležnosti suda", rekli su za MONDO u Javnobeležnickoj komori Srbije.
To bi, kažu, znatno ubrzalo proces jer notara u Srbiji ima više nego sudskih veca.
"Prebacivanjem tih nadležnosti na javne beležnike sudovi bi bili dodatno rastereceni, a korist od takve odluke imali bi i gradani. Postupak bi mogao da bude završen u kracem roku nego što je sada slucaj, jer je broj javnih beležnika veci od broja sudskih veca koja se bave ovom materijom. Iskustvo zemalja u kojima je ta nadležnost vec u rukama notara, poput Francuske i Rumunije, pokazuje da se sporazumni razvodi uglavnom završavaju u roku od mesec dana".
Supružnici bi i dalje zahtev za razvod podnosili sudu, koji bi onda "ciste" slucajeve dodeljivao javnim beležnicima.
Da pojasnimo šta to konkretno znaci kod odlucivanja o pitanju starateljstva nad decom ili kod podele imovine.
"Parovi koji imaju decu morali bi sudu da dostave i sporazum o vršenju roditeljskog prava, u kojem je postignut dogovor o adresi na kojoj ce dete/deca živeti, o izdržavanju, vidanju sa roditeljima. Ako sud i Centar za socijalni rad procene da je takav sporazum u skladu sa interesima deteta, onda bi slucaj mogao da bude dodeljen javnom beležniku", kažu u Javnobeležnickoj komori.
Kada je rec o deljenju zajednicke imovine, postupak je slican - supružnici ce morati da dostave sporazum o deobi zajednicke imovine.
S obzirom na to da je sve tek u formi ideje, ne zna se ni koliko bi ovaj "brzi" razvod koštao, ali prema nekim procenama ne bi trebalo da bude skuplji u odnosu na razvod pred sudom.