Bosanci "zavukli" i Hrvatima:Stop za Pelješki most

Autor:

Baš kada je EU odobrila 375 miliona Hrvatskoj da gradi most koji bi spojio obalu i ostrvo Pelješac, hladan tuš iz Sarajeva: Traži se zaustavljanje projekta dok se usaglase obe strane.

13
A- A A+

pelješki most Foto: Ilustracija: Screenshjot/Googlemaps

Odlukom Evropske komisije o isplati 375 miliona evra za izgradnju Pelješkog mosta, uklonjena je zadnja prepreka za najveći hrvatski infrastrukturni projekat, međutim baš kad se činilo da je uklonjena i poslednja prepreka, iz Bosne i Hercegovine stigao je hladan tuš.

Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtevati obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta, dok se ne postigne obostrana saglasnost oko tog projekta, a najavljeno je i osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebalo da preispita jesu li ispunjeni svi uslovi pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo, prenosi Dojče vele.

Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke sednice vlada Hrvatske i BiH, koja je ove sedmice održana u Sarajevu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u Sarajevu je pomirljivo uveravao da Pelješki most "ničim ne ugrožava interese BiH" i da Hrvatska ostaje najangažovaniji portparol interesa BiH na putu prema EU i NATO, očito želeći da ovo pitanje ne zaseni pohvalnu činjenicu - da su se nakon sedam godina uspele sastati dve vlade.

Most ili Šengen?

Picula veruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješkog mosta od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose Hrvatske i BiH. Kako je rekao, jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i autoputeva, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje ekonomsko-političke letargije. "Hoće li Hrvatska pre pristupiti Šengenu ili izgraditi Pelješki most? To je teško pitanje. Pelješki most važan je za Šengen, s obzirom na to da on povezuje teritoriju i osigurava bolju kontrolu nad teritorijom države, što je jedan od vitalnih kriterijuma što za pristupanje Šengenu, iako je za to potrebno zadovoljiti i druge političko-pravne kriterijume, poput nezavisnog pravosuđa i državne uprave očišćene od korupcije", rekao je on.

Istovremeno se u Sarajevu ponovno problematizuju i ona pitanja koja su se činila rešenim, nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahteve BiH i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara i ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova, što je znatno poskupelo celo projekt, ali i ona pitanja koja je nemoguće rešiti u preostalih nekoliko meseci do početka izgradnje mosta, poput razgraničenja Hrvatske i BiH na moru.

Iz Sarajeva sada stižu uveravanja da izgradnja mosta ne sme početi pre nego što se reši pitanje "izlaza BiH na otvoreno more", na koji, po mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima neotuđivo pravo.

Pomorsko društvo BiH zahteva da se sudskim putem odredi koridor širine milju i po i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora.

Hrvatski zvaničnik, odlično upućen u taj projekt, koji je želeo da ostane neimenovan - jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi podstaklo verbalni sukob - rekao je za DW kako je ponovno otvaranje ovog pitanja verovatno podstaknuto unutrašnjepolitičkim razlozima u BiH.

Prema njegovim rečima, u ovom slučaju radi se o dva odvojena pitanja - jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na režim plovidbe na području budućeg Pelješkog mosta.

Kada je reč o razgraničenju, 1999. godine potpisan je sporazum o granici između Hrvatske i BiH, koji nikad nije stupio na snagu jer nije ratifikovan, i to zbog pitanja Velog i Malog škoja, kao i vrha poluostrva Kleka.

To pitanje, međutim, ne može uticati na gradnju Pelješkog mosta, budući da će se nalaziti više od 500 metara unutar nesporne teritorije Hrvatske.

A kada je reč o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH to su pitanje usuglasile međusobnim sporazumom, kojim je definisana visina mosta od 55 metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova.

Kolinda: Bosna i Hercegovina je pretnja Hrvatskoj

"Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodove iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo otvoreno pitanje ovde ne postoji", rekao je sagovornik DV.

Slično razmišlja i hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula.

"Očito je, naime, da u BiH koriste mnoge teme, pa i ovo pitanje, za svoje unutrašnjepolitičko razračunavanje. Ovde nije problem u projektu Pelješkog mosta, nego u politici u BiH. Najnovije 'junačenje' spram Pelješkog mosta u BiH ne predstavlja ništa drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore, koji će se održati u oktobru sledeće godine", rekao je Picula.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne informacije o Pelješkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspešna i u EU, o čemu svedoči i odobrenje isplate evropskog novca za Pelješki most, čiji je cilj povezivanje delova hrvatske i evropske teritorije, a ne dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj.

On je dodao i da se nada da će most brzo biti dovršen.

"Nadam se da će Pelješki most biti brzo dovršen i da se u njegovom slučaju neće ponoviti priča sa mostom do Čiova", kazao je Picula, aludirajući na probleme sa izgradnjom Čiovskog mosta, koji je već trebalo da bude završen, ali će zbog problema u kojima se našao izvođač radova biti gotov tek do sledeće turističke sezone.

Sve vesti