Najčuveniji stadion vodenih sportova prvi put je domaćin Svetskog prvenstva. Pročitajte i pogledajte kako to izgleda izbliza.
/Od izveštaca MONDA iz Budimpešte/
"Ono što je u fudbalu Vembli, to je za vaterpolo Margitsiget i bazen 'Alfred Hajoš'", slikovito je uoci Svetskog prvenstva opisao Andrija Prlainovic.
Istakavši lepim recima znacaj ostrva na Dunavu, jedan od najboljih vaterpolista sveta opisao je kolika je igracima cast i uživanje da na cuvenoj sceni igraju i pobeduju. Posmatrano izbliza, snažan utisak o "Sigetu" se dodatno pojacava.
Dok stotine rekreativaca džogiraju na stazi od 5,35 kilometara ili se kupaju na najvecem kompleksu otvorenih bazena u Budimpešti, na stadionu "Alfred Hajoš" od ponedeljka najbolje reprezentacije bore se za svetsku titulu. Naravno, na celu sa Srbijom, ciji šampionski tim na svakom koraku izaziva posebnu pažnju.
"Margaretino ostrvo" (na madarskom Margit-sziget), imenovano po Svetoj Margareti, koja je na njemu živela u 13. veku, decenijama unazad pre svega je prepoznatljivo po kultnom, nacionalnom plivackom stadionu Madarske.
Napravljen 1930, stadion je u tom trenutku imao najveci bazen u Evropi, dugacak 33 metra, a širok 18. Punjen je vodom iz Dunava, koja bi (zagrejana) ispunjavala bazen pred tribinama od 2.500 mesta. U meduvremenu nekoliko puta renoviran, stadion sada može da primi cak 8.000 gledalaca, koliko ih je bilo vec u ponedeljak.
Prvog dana Svetskog prvenstva, dom Alfreda Hajoša, arhitekte ovog zdanja i prvog plivackog šampiona modernih olimpijskih igara, i dalje se "zagrevao" za još jedno veliko takmicenje. Ipak, dok je dan odmicao, postajao sve lepši i grandiozniji.
Spektakl na utakmici Madarska - Australija zapravo je bio uvod u turnir koji je zaista izazvao pažnju celog grada i države, tradicionalno okrenute ovom sportu.
Kada je u pitanju naša reprezentacija, stadion "Alfred Hajoš" ostao joj je na prethodnim takmicenjima u lepoj uspomeni, jer je svaki put igrala u finalu, a na poslednja dva turnira i podizala pehare.
Selekcija SFR Jugoslavije ucestvovala je 1958. godine u Budimpešti u svom drugom finalu Evropskog prvensva i izgubila od domacina. Ipak, na prvom sledecem velikom takmicenju na "Sigetu", 2001. tada SR Jugoslavija osvojila je titulu šampiona Evrope, što je samostalna Srbija uradila na istom mestu i 2014. godine.
S obzirom na znacaj ovog grada u svetu vaterpola, pomalo iznenaduje cinjenica da je ovog leta prvi put domacin globalne smotre. Zlatni "delfini" su prvi favoriti i svesni su da su zato pod posebnom "prismotrom", što je i ocekivano.
"Svi gledaju i svi hoce da nas pobede, pa zato i dolaze... Žele da vide ko su ti što su osvojili sve", rekao je uz osmeh za MONDO Nikola Jakšic.
Mladi srpski vaterpolista, poput saigraca, istice da je veoma lepo igrati na slavnom bazenu. Ovog leta i on prvi put nastupa u kapici Srbije na "Alfred Hajošu" i ne krije da uživa u svakom trenutku.
"Ambijent veoma prija, naravno. Madari su uvek bili odlicni domacini. Protiv nas su uvek bile tribine koliko-toliko pune, što je velika stvar. Zna se da je ovde vaterpolo nacionalni sport, što se na svakom koraku i vidi".
Naši aktuelni i prethodni reprezentativci uvek su isticali da je u hramu vodenih sportova, ipak, najlepši osecaj kada se popneš na tron. Nadamo se i verujemo da ce i Nikola i "delfini" to (još jednom) osetiti ovog jula, na slavnom Margitsigetu.