Iako veoma popularan u svetu, "društveno koristan rad", tj. rad u javnom interesu, kao alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, u Srbiji je i dalje neprihvaćen među prekršiocima zakona.
Građani koji se nađu u (lakšem) sukobu sa zakonima pre se odlučuju da svoje kazne plate ili "odsluže vreme" u zatvoru, nego da čiste ulice ili se staraju o starim i bolesnim licima.
Prema podacima Prekršajnog suda u Beogradu, taj sud je od 1, marta 2014, kada je uvedena ta mogućnost, izrekao 2.223 kazne rada u javnom interesu umesto novčane kazne, što čini tek 1,12 % svih izrečenih zamena kojih je protekle tri i po godine u ovom sudu bilo 198.142, naveo je predsednik tog suda Milan Marinović.
Kako je zamena novčane kazne za rad u javnom interesu - dobrovoljna, odnosno okrivljeni mora da bude saglasan sa njom ili da sam traži tu opciju, okrivljeni su prema ovim podacima u skoro 99 odsto slučajeva pre pristajali na prinudnu naplatu ili zamenu novčane kazne zatvorom.
Inače, novčana kazna se menja po principu hiljadu dinara - dan zatvora, ili hiljadu dinara - osam sati društveno korisnog rada.
Moguće je izreći najmanje 20 sati a najviše 360 sati rada u javnom interesu.
Kao samostalnu kaznu koju je od prošle godine moguće izreći za prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, Prekršajni sud još nije izrekao nijednu pravosnažnu presudu sa kaznom rada u javnom interesu, rekao je Marinović, koji se zalaže da se ta kazna uvede i za neke prekršaje predviđene Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima.
"HOĆE DA ODSLUŽI, ALI MU SAD NIJE ZGODNO"
On je takođe ukazao na problem dugotrajne procedure zamene i kratkog roka zastarelosti za izvršenje pravosnažnog rešenja od dve godine.
Plaćanje da se ne ide u zatvor skočilo 100 %
Prema njegovim rečima, u praksi se često dešava da okrivljeni kome je novčana kazna preinačena u zatvorsku, pred sudom traži zamenu u društveno korisni rad, ali do toga ipak ne dođe, jer jednostavno ne uspeva da se dogovori s poverenikom za izvršenje sankcije o tome šta će konkretno raditi umesto da ide u zatvor ili da plati kaznu.U tom slučaju poverenik mora da obavesti sud o tome, a sud treba opet da promeni svoje rešenje i kaznu preinači u zatvor, dok vreme prolazi i rok od dve godine za izvršenje zastareva.
Marinović kaže da bi povećanje roka zastarelosti na četiri godine otklonilo ovaj problem, i očekuje da u budućnosti sistem društveno korisnog rada i u Srbiji profunkcioniše kao na zapadu.
Osim za prekršaje, ova kazna može da se izrekne za blaga krivična dela za koja je zaprećena kazna do tri godine zatvora.