• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Konjarnik za 21. vek" - da li vam se dopada? FOTO

 Georgi Mitev Šantek
Autor Georgi Mitev Šantek
Izvor mondo.rs

Lepšem izgledu Beograda mogu da doprinesu i domaći arhitekti, nimalo lošiji od stranih, kaže Nemanja Kiso, koji ima viziju Istočne kapije Beograda za 21. vek.

Prepun novih gradilišta na kojima niču "grad na vodi", velelepne fontane, trgovi, novi bulevari, pijace... centar Beograda je poslednjih godina urbanistički snažno zakoračio u novi vek. Ali, ostatak grada pomalo kaska, i upravo za jedan deo tog "spoljašnjeg" Beograda rešenje nudi mladi arhitekta Nemanja Kiso.

Nemanja se već "bavio" savremenim izgledom Kalenić pijace, čija je rekonstrukcija u toku, kupališta na zemunskom Lidu... ali poslednja vizija je ona koja se može svrstati u kategoriju "Beograd za 21. vek".

Ohrabren brojnim građevinskim radovima, koji se odvijaju u prestonici, kao urbani arhitekta Kiso se zapitao kako bi u taj 21. vek, čiju drugu deceniju uveliko krckamo, mogao da uđe njegov rodni Konjarnik, i odlučio se da se pozabavi ni manje ni više nego njegovim simbolom - Istočnom kapijom Beograda.

Pijaca na poklon

U centru Beograda se uveliko radi na rekonstrukciji čuvene Kalenić pijace, koja će dobiti svetski izgled uz savremenu formu i funkcionalnost zelene pijace. Za sličan projekat, i to upravo za Kalenića gumno, kako su nekada stari Beograđani zvali taj deo grada, Nemanja Kiso je imao pohvaljen rad još na studijama. Upravo taj projekat Nemanja bi sada rado poklonio. "Ne mora to da bude pijaca u Beogradu, drago bi mi bilo da se po toj ideji napravi nešto bilo gde u Srbiji", kaže Nemanja Kiso.

Koliko je Nemanja inovativan videli smo u ranijim njegovim projektima, ali sada se "dao" na velikoj skali, monumentalnom novom "pakovanju" Istočne kapije Beograda, odnosno zgrade "Rudo", kako joj je zvanično ime.

Projekat, simpatičnog radnog naziva "Konjarnik za sve", podrazumeva osavremenjavanje poznate zgrade koja je jedan od simbola Beograda, i njeno dovođenje "u funkciju" za sve građane koji u tom kraju žive.

Same "kule", koje su trenutno u očajnom stanju, morale bi u najmanju ruku da dobiju novu fasadu, ali pun potencijal bi se iskoristio tek dodatnim sadržajima, kojih je u Nemanjinoj viziji pregršt.

Plato između tri ("obične") zgrade konačno bi se priveo prvobitnoj nameni - da tu ljudi, najmlađi, đaci, penzioneri... "žive", a ne samo prolaze do svojih stanova.

Najefektniji deo ove rekonstrukcije je svakako trideset metara visoka konstrukcija sa tri konja koja bi u simboličkoj ravni prezentovala Konjarnik. Stilizovani konji bi čak svetleli noću, ali Kiso kaže da oni nisu najvažniji deo projekta.

"Ono što je bitno je vratiti javni prostor ne samo ljudima koji tu žive, već i šire. Moja je ideja da se tu izgradi mali amfiteatar, koji bi služio kao letnja pozornica, bioskop, ili jednostavno mesto gde bi deca obližnjeg vrtića i škole mogla da prave svoje predstave. Vidim tu prostor i za fontanu, znamo kako pozitivno voda koja teče utiče na ljude, ali ona nije 'obavezna'. Tu je i fitnes prostor za mlade i aktivne, ili one koji bi da vežbaju sa svojim kućnim ljubimcima, ali i mesto za opuštanje i druženje onih starijih sugrađana. Zbog toga i ime 'Konjarnik za sve'", opisuje svoju viziju Nemanja Kiso.

Nemanjine majstorije raspametile i Karima Rašida

Istočna kapija Beograda Za tri solitera sa Konjarnika neslužbeni naziv koji koriste Beograđani je Istočna kapija Beograda. Zvanični naziv im je Rudo (po bosanskom gradu). To ime je kompleksu zgrada po svom zavičaju dao beogradski arhitekta Dragoljub Mićović, koji je u vreme izgradnje ova tri solitera bio u stručnom nadzoru. Po projektu arhitekte Vere Ćirković i inženjera Milutina Jerotijevića, nekada čuveno a danas bivše beogradsko preduzeće Rad izgradilo je po 28 spratova zgrada visokih 85 metara od 1973. do 1976. godine. Delimična rekonstrukcija fasade zgrada u kojima u 570 stanova živi oko 1.400 stanara urađena je 2004. godine, pa zatim započela 2008. godine. Očigledno, nije završena.

"Ako Zemunci imaju pozornicu i 'Leto na Gardošu', zašto na Konjarniku ne bi mogli da imaju nešto slično. Tužno je da se deca cele godine igraju u zatvorenom, i to u obližnjem tržnom centru", kaže Kiso.

Arhitekta kaže da ništa od predviđenog nije "prava gradnja", sa masivnim zahvatima, rušenjima, izmeštanjima... Nema čak ni mnogo betona, sve bi moglo da se izvede i montažno, ili u drvetu, zbog toga ne bi moglo mnogo ni da košta.

U razgovorima u Opštini Zvezdara, kojoj "Rudo" pripada, pokazali su zainteresovanost ali kažu da para za to nema. Sledeća stanica je Grad Beograd, i Kiso je trenutno u kontaktu sa gradskim menadžerom Goranom Vesićem.

"I malo je novca dovoljno da se postigne efekat, da vizuelno bude primamljivo, da ljudi dođu, provedu tu neko vreme... možda čak i turisti", kaže Kiso.

Nemanja Kiso ističe da je ovo samo vizija, zamisao, nije gotov projekat koji se 'nameće' kao takav.

"Sve je otvoreno za prilagođavanje, voleo bih da se bar nešto od toga ostvari", kaže arhitekta Kiso.

Do tada, Nemanja će se vratiti svojoj pasiji - dizajniranju nameštaja. Posle inovativne multifunkcionalne kolevke za bebe, o kojoj je MONDO pisao, sada su mu u fokusu naizgled jednostavne stvari - barske stolice. Za jedan dizajn zainteresovani su i Kinezi, poslovni ljudi iz državne delegacije koja je nedavno posetila Beograd. A ako tamo uspe, Nemanja kaže, "samo nebo je granica".

Komentari 81

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Vlada

******izam ravan fontani na Slaviji

Ђорђе

"...centar Beograda je poslednjih godina urbanistički snažno zakoračio u novi vek. Ali, ostatak grada pomalo kaska..." Морам да Вам кажем да се са овиме не слажем. Као неко ко доста времена проводи у Београду, ко живи у њему тридесет година, ја морам да кажем да сте ви ово површно написали. Надам се да ћете ми објавити коментар. То "нови век" отприлике значи да су око нас људи у журби, да су свуда около аутомобили, да се осећа градска гужва; ту су рекламе, билборди, дречави излози и фирме (натписи изнад радњи), људи "сређени за град", мало мало па нека упадљива зграда с много стакала; онда иде као нека клупа која није обична него је "аеродинамична" (неће полетети сигурно, али је зато од метала, па је најесен "таман" хладна), онда иде неки блесав назив за продавницу помфрита, па још блесавији за кафић, све је "вау". Шта је са неплански подигнутим зградама у истом том центру, који је представништво "новог века"? Јел то тај нови век? Јел нови век да тротоари по Врачару, који је постао центар, буду непроходни? Да ли у том новом веку жена с дететом у колицима мора да иде мало средином улице, па мало тротоаром, па онда опет мало средином улице? Како десетине зграда неко може да одобри на местима где су раније биле куће - да ли неко размишља колико то аутоматски изискује нових паркинг места и колико ће то тротоара упропастити за шетњу? Јел нови век то да људи хоће себи косу да ишчупају кад негде треба да се паркирају? Или је можда нови век то да потроше не знам колико бензина и загађују тај исти центар, јер не мичу у колони (било да су у главним или паралелним улицама)? Колико времена људи троше у том новом веку да се макну по неколико метара? Колико живаца? Битно је да се граде фонтане које певају. У правим метрополама, које су заиста "снажно закорачиле у нови век" постоји много више линија метроа. Не баве се толико изгледом корзоа колико се баве неки реалним проблемима својих становника. Не оглушују се о њихове мучне примедбе, него озбиљно граде заједнички живот. Коњарник, Церак, Медак III, Миљаковац и Јерковић су за тај "нови век" урбанистичка остварења. Идите у Медак III. Нећете веровати колико је то сређен део града. Јесте оно на периферији, али цело насеље је плански изграђено. Места за паркинг, паркићи за децу, клупа колико вам душа иште, прелепе мале шумице, степенице, стазице, зграде које уопште нису монотоне по свом изгледу. Церак је, бар колико сам чуо, награђиван као урбанистички пројекат. Пројекат целог тог насеља је награђиван. А, видите, неће га нико од вас назвати представништвом "новог века". Сва насеља која сам навео, су са изузецима неких надоградњи - очуване целине. Навео бих и Видиковац, Петлово Брдо, Лабудово Брдо и Бањицу, али нисам сигуран колико су прва три насеља очуване целине, а колико су се измешала с новим зградама. Што се тиче Бањице, не знам тачно називе делова Бањице, па не бих да лупам. Знам да је и добар део Бањице заиста очуван као целина. Свака зграда у том делу Бањице је таква да могу да је гледам с уживањем. Модернистички изглед тих зграда ће надживети све билборде и излоге. За мене је тај део града мала архитектонска изложба. Углавном, многа насеља која не спадају у тај "нови свет" су много боља макар што се тиче паркова, места за паркинг и саобраћаја. Нека од њих су боља од центра по томе што су очуванија као целине и што су плански грађена насеља, а нека од њих су и награђена као пројекти. Тако да, пре него што кренете да "извозите" нешто из центра на периферију, размислите колико је то икоме потребно на тој периферији, а колико је то ваш "Drang nach Osten", тј. колико сте истриповали да сте цивилизација због неколико светлећих реклама. Размислите колико је то за шта ви мислите да је добро - заиста добро. Да ли је добро и некоме другом? Да ли је то добро за тог неког уместо кога сте почели да размишљате? Да ли бисте волели да вама неко дође у собу и унесе неки нов део намештаја а да вас не пита? Да ли би било лепше то или да га прво питате шта му је потребно. Многи људи са ближе и даље периферије ће вам рећи да им је потребан метро, јер троше превише времена да се довуку до центра. Ја не знам како не схватате да је то горући проблем. Знате ли ви колико се нечији живот упропашћава када два сата дневно баца само на превоз? Притом, не може да седне да чита књигу у том превозу, него најчешће стоји, трпи нервозу целокупног окружења, тј. проводи јако мучно време након којег му треба одмор - а посао тек почиње. Оно што јесте добро, а што је прво кренуло да се гради у центру, то су теретане на отвореном. За то скидам капу. Ја лично сам задовољан и обичним шипкама за згибове, али кад видим да могу бесплатно да радим негде и трбушњаке, пропадања, итд. ја то доживљавам као право мало богатство.

Mrle

Hahahahahha drzava maketa i sf planova. Nije ni cudo sto su guzve na arhitekturi, a na gradjevini prazno. Samo se bavimo maketama ,a ne i gradnjom.

special image