Ratko je ekonomista iz Beograda, koji je početkom decenije otišao u Švedsku, jer je odlučio da ne želi da podiže porodicu u Srbiji.
Vrata su mu se otvorila jer je bio uspešan na menadžerskoj poziciji u jednoj velikoj internacionalnoj IT kompaniji, a za B92.net istice da bi u zemlji u kojoj sada živi i bez funkcije i struke mogao da živi normalno sa suprugom i detetom.
"Uslovi za život su odlicni i porodice ovde žive pristojno sa dva minimalca", kaže Ratko.
Važno je što "nema kompleksa" i što je svako zanimanje cenjeno, jer su svi svesni da su sva radna mesta potrebna da bi društvo funkcionisalo, kaže ovaj Srbin iz Švedske.
Iako su Švedani, navodi, dobri i pomalo naivni, to naravno ne znaci da je sve idealno.
"Ljudi isti kao i svuda, ima svega, ali generalno su promišljeniji i 'funkcionalniji', ne lete kao muve bez glave. Vole zdrav život, sport i prirodu i putovanja, sve ostalo, samo da je funkcionalno. Nisu optereceni materijalnim niti društvenim statusima", kaže on.
Cene u Nemackoj niže nego u Srbiji
Navodi i da tolerancija ima i svoju cenu i da takvo društvo pocinje da ima probleme sa talasom migranata.
Takva otvorenost društva je njemu pomogla da stvori novi život hiljadama kilometara od Srbije, u Stokholmu.
"Za sve postoji mnoštvo informacija na internetu, nema posebnih saveta za uklapanje, samo budeš normalan i pošten i sve ce biti okej. Imamo prava kao svi švedski državljani, samo nemamo pravo glasa. Državljanstvo se dobija nakon pet godina boravka", kaže on.
Pozicija uspešnog menadžera sa sobom nosi dobru platu, ali je, za razliku od Srbije, sve mnogo balansiranije.
Gore društvene mreže: Prvi dan škole - u Švedskoj
"Plata je korektna, ali nije pet ili šest puta veca od proseka, kao u Srbiji, vec dva do tri puta. Sa moje pozicije je napredovanje moguce samo kada šef ode pa se dobije njegovo mesto, a beneficije su vrlo dobre, ukljucuju i najbolji paket za penzije", kaže on.
Prekovremeni rad se ne placa, ali se umesto toga dobija pet dana više godišnjeg odmora (ukupno 30), a radni uslovi su, kaže, "shodni švedskom zakonu".
"Ne postoji nikakva razlika u odnosu poslodavca prema meni i prema državljanima Švedske. Radna nedelja je 40 sati, a plata je dovoljno dobra da bismo mogli da živimo dobro za ovdašnje uslove, cak i da sam jedini zaposleni u domacinstvu. Ne moramo da 'gledamo svaki dinar' i možemo sebi da priuštimo i fine odmore", kaže on.
Što se "švedskog standarda tice", navodi da su cene hrane približne, ali da je kvalitet drasticno bolji u Švedskoj.
Sto godina prijateljstva: Hvala, Švedani!
Zdravstvena zaštita za decu je besplatna za decu do 18 godine, a placaju se participacije od desetak-dvadesetak evra, a ako se u kalendarskoj godini plati 120 evra, sve preko toga je besplatno.
"Taj iznos je maksimum koji možeš da potrošiš na lecenje, bez obzira na stvarni trošak koji pokriva zdravstveno osiguranje, jedino se ne podrazumeva estetska hirurgija", kaže on.
Školovanje je besplatno, a dopunski boravak se placa 60 evra, dok je vrtic mesecno 70 evra, što je za oko dve i po hiljade dinara skuplje od onoga što roditelji u Srbiji placaju nakon subvencije.
Stanarina je naravno neuporedivo skuplja, ali se krece izmedu cetvrtine i polovine mesecnih primanja, u zavisnosti od visine istih. On je, kaže, kupio stan na kredit i svi troškovi mesecno iznose 1.200 evra.
"Porezi su veliki, progresivni su i moj je oko 40 odsto plate, a olakšica je što trecina svih kamata koje placaš za kredite za stan, kola ili keš bude posle vracen kroz povrat poreza na godišnjem obracunu", kaže on.
Za kraj, kaže da mu je standard u Švedskoj, uprkos poziciji, niži od onoga što je imao u Srbiji, ali da nijednog trenutka nije zalažio što je otišao.
"Kada smo poceli da planiramo porodicu, shvatio sam da ne želim da moja deca odrastaju u Srbiji. Mi ovde živimo pristojno, naravno da smo došli ovde i nismo imali nikoga, ali dete nam odrasta u sigurnom, zdravom društvu u dobrog coveka. Ovde nema kombinacija i slicnog, prosto, ovde to ne funckcioniše tako", kaže on.