Britanski "Ekonomist" navodi da aerodromi na Balkanu dobijaju imena kako bi se isprovocirali susedi, a kao prvi primer navode zagrebačku vazdušnu luku, koju opisuju kao "novu futurističku građevinu".
List podseća da se Tuđman u krvavom ratu borio protiv Srba, koji su, kako se navodi, ustanovili kratkotrajnu srpsku republiku na trećini hrvatske teritorije.
"Ekonomist" naglašava da je većina Srba 1995. godine proterana iz Hrvatske.
"Među žrtvama tog etničkog čišćenja bili su i rođaci najpoznatijeg Srbina na svetu Nikole Tesle, naučnika. Tesla je rođen kao Srbin 1856. na teritoriji onoga što je danas Hrvatska, ali je emigrirao u Ameriku. I Srbi i Hrvati ga smatraju svojim. Od 2006. beogradski aerodrom nosi ime po njemu, što smeta nekim Hrvatima", piše londonski nedeljnik.
List navodi još primera, pa se tako aerodrom u Prištini zove "Adem Jašari", po lideru Oslobodilačke vojske Kosova kojeg su ubile srpske snage.
"Letova između 'Nikole Tesle' i 'Adema Jašarija', naravno, nema. Jašari je za Albance heroj, a za Srbe đavo", piše "Ekonomist".
Ipak, kako se navodi u tekstu, sve su započeli Grci, koji su aerodrom u Solunu 1992. nazvali "Makedonija" kako bi napakostili tada friško nezavisnoj bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji pa su Makedonci kasnije 2007. godine skopski aerodrom nazvali "Aleksandar Veliki".
"Nova makedonska vlada želi bolje odnose sa Grčkom, pa je moguće da će promeniti naziv aerodroma u Skoplju", dodaje ovaj nedeljnik.
Ipak, navodi "Ekonomist", postoje izuzeci od ove prakse, pa tako nije uspela inicijativa da se sarajevski aerodrom nazove po Aliji Izetbegoviću, dok se aerodrom u Podgorici jednostavno zove "Podgorica".
"Ali, i dalje mu je šifra TGD, po nazivu Titograd, kako se u Jugoslaviji zvao glavni grad Crne Gore", dodaje list.
