Tajna njihove dugovečnosti nije u zdravom načinu života bez uticaja savremene civilizacije.
Retka genetska mutacija otkrivena kod zajednice Amiša u SAD objašnjava njihovu dugovecnost i, prema recima naucnika, otvara put za tretman degeneracije izazvane starenjem.
"To je prva ljudska genetska mutacija za koju je dokazano da ima mnogobrojne uticaje na biološke promene izazvane starenjem", rekao je profesor Daglas Von, predsednik medicinskog fakulteta Severozapadnog univerziteta u Cikagu.
Istraživanje ciji rezultati su juce objavljeni u casopisu Science Advances sprovedeno je na 177 Amiša starosti 18 do 85 godina u njihovoj zajednici u Bernu, u saveznoj državi Indijana.
Pokazalo se da 43 osobe imaju mutaciju gena "serpin jedan" koji snažno smanjuje proizvodnju proteina PAI-1, te su boljeg zdravlja i žive najmanje 10 godina duže od ljudi koji nemaju tu mutaciju. Ocekivani životni vek u SAD je 78,8 godina.
Medunarodn naucni tim je ustanovio da je "metabolicki profil" Amiša zdraviji i da su znacajno manje podložni dijabetesu i kardiovaskularnim oboljenjima. Takode, otkriveno je da su "telomeri" njihovih antitela najmanje 10 odsto duži. "Telomeri" su deo DNK koji se nalazi na kraju svakog hromozoma radi zaštite i koji se smanjuju svakom celijskom deobom, doprinoseci starenju.
Amiši su zatvorena, veoma strogo disciplinovana hrišcanska zajednica poreklom iz Švajcarske. Grupno su u 18 veku emigrirali u Ameriku gde se racuna da ih ima 250.000, mahom u SAD. Žive jednostavno, izoluju se od drugih, odevaju se krajnje skromno, mahom se bave proizvodnjom hrane koristeci drevne metode, te se ona smatra ekološkom i zdravom, i odbijaju savremenu tehniku i uredaje.