Prema zvaničnoj statistici, stradalih zbog nebezbednih puteva nema.
Stanje puteva u Srbiji nije na zadovoljavajućem nivou. Stručnjaci upozoravaju da je njihovo stanje među najlošijim u Evropi.
Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, godišnje se na našim putevima desi oko 40 hiljada saobraćajnih nezgoda u kojima oko 600 ljudi pogine. Neverovatan je podatak da samo desetak inspektora kontroliše više od 17.000 kilometara puteva.
Pored toga brojne su nesreće koje su se dogodile na nezavršenim delovima puteva. Poslednja se desila pre nekoliko dana kada je na neotvorenoj deonici autoputa Ub – Lajkovac došlo do teške nesreće.
Nadležno ministarstvo je reagovalo - smenjeni su odgovorni za nadzor tog puta, a jednom od izvršnih direktora Puteva Srbije smanjena je plata za 20 odsto. Pored toga ministarka Mihajlović je izjavila kako policija i tužilaštvo treba da utvrde "kako se vozač našao na putu koji je zatvoren sa četiri prepreke teške tri i po tone." Uz to, ustanovljeno je da taj autoput već mora da se sanira. Za to će biti potrošeno preko milijardu dinara državnog novca.
Putevi i Koridori o "divljoj" vožnji autoputem
"Prema zvaničnim podacima, u Srbiji bezbednost puteva nije uzročnik saobraćajnih nezgoda, iako to u stvarnosti nije tako"
Damir Okanović
Ovo je jedan od retkih slučajeva kada je i put "odgovoran" za nesreću. Međutim, neće biti "optužen" jer kako je reč o nezavršenom delu puta, on se tretira kao "građevina".
"Do saobraćajnih nezgoda dolazi zbog tri faktora – greške čoveka, nebezbednog puta i tehničke greška vozila. Međutim, ako pogledamo zvaničnu statistiku u Republici Srbiji ispada da su za nezgodu kriva samo dva faktora - čovek i tehnička neispravnost vozila. Što se tiče puteva, ako pogledamo broj zvanično stradalih zbog nebezbednog puteva, videćemo da je to "nula" za 2015. godinu, a ako pogledamo broj krivičnih prijava, odnosno postupaka preduzetih protiv upravljača puta videćemo da put nikada nije odgovoran", rekao je Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja gostujući u televiziji N1.
Ovaj podatak ne odgovara evropskoj statistici, gde je put uzročnik do pet odsto nezgoda. Za poslednjih sedam godina nije podneta nijedna prijava protiv preduzeća Putevi Srbije i nijedan rukovodilac preduzeća nije proglašen odgovornim za ovakve propuste.
"Bio bih srećan da put apsolutno nikad nije uzročnik nesreća, ali bojim se da to nije tako. Putari moraju da odgovaraju za propuste, kao i lekari ili građevinari, kada zbog njihovih propusta neko umre. Isto važi i za putare. Ali ispada da toga nema i da se priča završava na tome da se vozač okrivi za neprilagođenu brzinu", rekao je Okanović.
Okanović je takođe rekao da je zakonom predviđena odgovornost preduzeća koje upravljaju putevima da odgovara za nesavesno obavljanje posla, ali da se taj član skoro i ne primenjuje.
Bivši direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Božović je rekao da policija do prošle godine u izveštaju sa mesta nesreće nije ni mogla da upiše da je put "kriv". Sada je to moguće, ali je naglasio da učesnici u saobraćaju ne smeju da dođu u opasne situacije zbog nebezbednog puta.
Stradanje i zbog sporosti administracije
Veliki broj problema na putevima može da se reši i ne zahteva velika sredstva, ali su procedure duge, rekao je Okanović i dodao da problem poput nedostajuće saobraćajne signalizacije može da se reši za 30 minuta postavljanjem novog znaka. "Nije samo brzina ono što ubija na putevima, već često stradamo i zbog sporosti nadležnih".
Okanović je rekao da glomazne i spore procedure sprečavaju brze reakcije putara koji u slučaju opasnosti moraju da reaguju odmah.
"Ne možemo reagovati tako da se reakcija meri u godinama, već u minutima, kao sa vatrogascima, zato apel nadležnima da se uproste procedure i uprosti sistem, da putari mogu odmah da odgovore", kaže Okanović.
"Dešavalo se da bude toliko nesreća na teritoriji Beograda da se potroše sve zalihe krvi, pa se zbog toga otkazuju sve operacije zakazane za taj period"
Damir Okanović
Nove kazne su dobre
Gosti su pohvalili predložene izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja i povećane kazne za kršenje propisa. Božović je mišljenja da su sankcije jedini alat koji trenutno imamo, a koji brzo može dati dobar rezultat u cilju bezbednosti saobraćaja.
Okanović je ocenio da veće kazne imaju efekat na bezbednost u saobraćaju, ali je ukazao i da su ti efekti kratkotrajni i dodao da nije dovoljno osloniti se samo na povećanje kazni, već je potrebno podizati nivo svesti, edukovati građane kako bismo dobili odgovornog učesnika u saobraćaju, a ne nekog ko vozi po propisima jer se boji kazne.
Šta donose izmene Zakona o bezbednosti?
Na pitanje voditelja da li kazne služe da bi se njima punio republički budžet, Okanović je rekao da je desetostruko veća šteta od saobraćajnih nesreća nego od onoga što se slije u budžet od kazni.
Nisu ni vozači uvek krivi, posebno u slučajevima nelogičnih ograničenja brzina. S tim u vezi je posebno istaknut put koji vodi od mosta Mihajla Pupina u Zemunu ka Zrenjaninskom putu gde je ograničenje 50 km/h na profilu puta koji ima po dve trake u svakom smeru odvojene bankinom. Okanović se zapitao koji je razlog tog ograničenja ako ga većina vozača ne poštuje.
"Kada manje od 85 odsto vozača ne poštuje neki propis, njega ili treba menjati ili uvesti dodatne mere kako bi se on poštovao", zaključio je Okanović.