BRUTALNO: Koga ti nosiš? (FOTO)

Autor:

Ako volite da nosite bunde i šubare od prirodnog krzna, možda ćete posle ove priče ipak razmisliti o veštačkoj varijanti...

80
A- A A+

krzno, životinje, protest za srbiju bez krzna Foto: MONDO/Mihaela Šljukić Bandović

"55 miliona mrtvih životinja godišnje zbog krzna", "Krzno je ubistvo", "Jedna bunda = 200 mrtvih činčila", "Krzno boli", "Okrutnost nije ženstvena", "Da li bi nosili svog psa?"… samo su neke od poruka koje su, sa brutalnim fotografijama odranih i ubijenih životinja, zatekle prolaznike na glavnoj beogradskoj štrafti ove subote.

U tišini su ih držali aktivisti udruženja "Sloboda za životinje", koji su protestom "Za Srbiju bez krzna" hteli da ukažu na problem proizvodnje krzna u Srbiji i potrebu da se odbrani zakon o dobrobiti životinja.

UZNEMIRUJUĆI snimci mučenja lisica (VIDEO)

Krzno boli

Male životinje od kojih se dobija krzno - činčile, zečevi i lisice, često se drže u tesnim kavezima i nehumanim uslovima. Deru ih na živo, pa životinje proživljavaju enormne bolove, tvrde u udruženju "Sloboda za životinje".

Do pre par godina u Srbiji je bilo nekoliko uzgajivača činčila, ali se taj broj znatno uvećao jer skupoceno krzno ovih malih životinja donosi odličan profit.

"Od 2009. godine kada je donet Zakon o dobrobiti životinja do danas, broj farmi činčila u našoj zemlji se povećao. Zvanično, registrovano ih je 30, ali ima dosta nelegalnih farmi, pa se procenjuje da ih ima oko 100", kaže Jelena Stevanović, aktivista udruženja za zaštitu i prava životinja "Sloboda za životinje".

Ona podseća da Zakon o dobrobiti životinja u članu 7, stavu 37, zabranjuje držanje, reprodukciju, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože. Podseća i da član 89 kaže da će se zabrana iz stava 37. ovog zakona primenjivati od 1. januara 2019. godine.

"Tih 10 godina trebalo je da država reaguje da se proizvođači krzna preorjentišu na druge privredne grane, ali se do sada nije ništa dogodilo u vezi sa tim. Štaviše, imamo informaciju da će se pojačati lobiranje od strane uzgajivača činčila koji su ohrabreni odlukom parlamenta BiH da već postojeću zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna odloži do 2028. godine", tvrdi Stevanović.

Meko zlato

Činčila je egzotična životnja koja potiče iz Južne Amerike. Živi na 2.000 metara nadmorske visine na planini Andi i poznata je po svom kvalitetnom krznu. Njihovo krzno je veoma skupoceno, pa se često naziva mekim zlatom. Nisu zahtevne za uzgoj i gajenje, a njihovo krzno uzgajivačima donosi veliku zaradu.

Zbog toga je, prema njenim rečima, udruženje "Sloboda za životinje" pisalo ministru poljoprivrede i od Ministarstva tražilo garancije da će štititi postojeći Zakon o dobrobiti životinja i da će se dosledno zalagati za njegovo sprovođenje.

Ona naglašava da je u mnogim evropskim zemljama - Austriji, dvema regijama u Belgiji, Hrvatskoj, Češkoj, Makedoniji, Holandiji, Sloveniji i Velikoj Britaniji već zabranjena proizvodnja krzna.

Hrvatska: Klanje dozvoljeno - ali samo zbog mesa

Nemačka i Švajcarska uvele su striktne propise koji praktično onemogućavaju proizvodnju krzna, a Poljska, koja je drugi po veličini proizvođač krzna u Evropi, treba da donese zakon koji će zabraniti proizvodnju krzna.

"Nažalost, proizvođači se sele iz zemalja sa strogim zakonima i iz zemalja u kojima je zabranjena proizvodnja krzna u zemlje koje nemaju dobre zakone zaštite životne sredine", kažu u ovom udruženju, objašnjavajući svoju bojazan da bi to moglo da se dogodi i kod nas.

Guči odustaje od krzna, zauvek!

Povezano

Sve vesti