Zašto je, kako, i kada ljubav postala taj preovlađujući "predmet" želje ljudske rase?
Ljudska civilizacija je opsednuta ljubavlju. Ljubav je ujedno i "svuda oko nas" i "sve što nam je potrebno". Ako zanemarite banalnosti poput vode, hrane, kiseonika i slicnih trica. Ali zašto je, kako, i kada ljubav postala taj preovladujuci "predmet" želje ljudske rase?
Ranije studije pokušavale su da proniknu postoji li mogucnost postojanja genetske ili neurološke osnove ljubavi. Ali, novije, savremenije studije ponudile su prve dokaze koji sugerišu da je ljubav povezana sa reproduktivnim uspehom coveka, još od davnih vremena, u meri koja bi je ucinila i evolutivnim faktorom, piše IFLScience.
Medunarodni tim naucnika proucavao je povezanost izmedu "zaljubljenosti" i "imanja dece" u Hadza etnickoj zajednici koja živi u severnom delu centralne Tanzanije, baveci se pretežno lovom i sakupljanjem plodova.
Tim je koristio Sternbergovu triangularnu definiciju ljubavi, po kojoj ljubav nastaje na osnovi koju grade intimnost, strast i posvecenost.
"Sve tri Sternbergove komponente ljubavi važne su u kontekstu ljudske reprodukcije, i mogu se smatrati biološkim adaptacijama, ali one u stvaranju porodice imaju diferencijalne uloge", navodi se u studiji.
Rezultati analize odnosa koji vladaju u pomenutoj plemenskoj zajednici pokazali su da izmedu posvecenosti i veceg broja dece kod jednog para postoji snažna i dosledna povezanost, bez obzira na to da li se posmatraju muškarac ili žena koji su u vezi. Kad su žene u pitanju, postoji i pozitivan uticaj strasti i uspeha reprodukcije, ali izmedu intimnosti i broja dece uocena je negativna korelacija.
"Naša studija možda je 'bacila' novo svetlo na znacenje ljubavi u evolutivnoj istoriji naše rase, narocito ako govorimo o tradicionalnim lovacko-sakupljackim zajednicama u kojima su pojedinci, a ne njihovi roditelji, bili odgovorni za izbor partnera s kojim ce graditi porodicu", navodi se u studiji.
"Moglo bi se reci da su strast i posvecenost kljucni faktori koji povecavaju šanse za opstanak, te je iz tog razloga ljubav, ovako shvacena, bila jedan od evolutivnih faktora."
Predmet istraživanja ovih delikatnih odnosa bila je zajdnica Hadza jer njihova društvena organizacija najviše nalikuje onoj kakvu su imali naši preci.
Naravno, koncept ljubavi evoluirao je uporedo sa ljudskom rasom, menjao se kako su se menjali društveni odnosi, tako da je danas znacajno manje zavistan od reproduktivnog uspeha para.
Ali, ako ste se ikada pitali kako je sve pocelo, u praskozorje ljudskog roda, ova studija nudi odgovor. Na pocetku beše - ljubav.