Znaka "posno" na namirnicama u narednih 40 dana doneće trgovcima zavidne profite, ali će mnogi vernici zato i ne znajući prekršiti pravila uzdržavanja od mrsne hrane.
Mnogi od proizvoda koji se deklarišu kao posni, zapravo nisu posni. Iako propisi predvidaju stroge novcane kazne za ovakve prevare, pitanje je da li je ijedan proizvodac u Srbiji platio to što je proizvod deklarisao kao postan iako sadrži tragove jaja, mleka, maslaca, svinjskog i govedeg želatina.
Jedna od najvecih zabluda jesu biljni sirevi. Verovatno bi više od 90 odsto ispitanika reklo da nema dilemu da je biljni sir postan, medutim takav je jedino onaj od soje, dok vecina drugih sadrži natrijum kazein. Rec je o proteinu koga ima jedino u mleku, a koji se tim biljnim sirevima dodaje da bi dobili tvrdocu. Sir sa biljnim mastima je mnogo mekši i proizvodaci mu dodaju ovaj protein jer je on kao stabilizator i emulgator dobar da veže vodu iz mleka i ucvrsti strukturu proizvoda.
Bez ovog enzima nije moguce proizvesti ni "posni" šlag ili "biljnu" slatku pavlaku.
Tako je i sa proizvodima koji sadrže laktozu, jer je to šecer koji je prirodno prisutan u mleku životinjskog porekla. Zato i namirnice i proizvodi koji sadrže ovaj šecer ne mogu biti posni.
"Cinjenica je da na tržištu može da se nade dosta proizvoda koji su deklarisani kao posni, a da nisu posni. Preporucujem kupcima da, kada su u dilemi, citaju deklaracije i na drugim jezicima Evropske unije, jer se dešava da na srpskom ne bude istaknuto, recimo, da neki proizvod ima belance, a na stranom jeziku piše drugacije. To se najcešce dešava sa slatkišima kojih ima sve više sa oznakom - posno", kaže za "Potrošac" Jasmina Ristivojevic Stojanovic, dijeteticar nutricionista.
Ona ipak smatra da je problem to što smo tokom posta poceli da tražimo posnu zamenu za svaku namirnicu koju inace konzumiramo, što trgovci, naravno, koriste.
Suština posta je i da ojacamo u suzdržavanju od odredenih namirnica. Cinjenica je, kaže Jasmina Ristivojevic Stojanovic, da ne možemo da se hranimo kao nekada, medutim danas se hrani daje preveliki znacaj, pa cak i u vreme uzdržavanja od nje.
Da su trgovci i proizvodaci spremni na sve kako bi uvecali pazar tokom ovih mesec i po dana, pokazuje i primer jednog beogradskog lanca picerija (koj nije jedini koji se služi ovom prevarom) koji je tokom postao prodavao picu sa navodno biljni sirom iako je on sadržao mlecne masti. Na inicijativu jedne grupe vegetarijanaca vlasnik je priznao da se u ovoj hrani zaista nalazi sir, posle cega je lanac tokom posta poceo da nudi posne pice bez sira.
Konditorska industrija u kojoj je nekoliko velikih domacih igraca je, ne samo zbog posta, nego i zbog toga što sve više ljudi vodi racuna o zdravoj ishrani, izašla s nizom proizvoda za koje tvrdi da mogu da se konzumiraju i u dane posta.