Crna Gora bi trebalo da bude na oprezu jer pritisak i uticaj Moskve mogu biti nastavljeni i nakon punopravnog članstva u NATO, navodi se u izveštaju koji su za Senat SAD pripremili senatori iz reda Demokrata.
U izveštaju "Putinov asimetricni napad na demokratiju u Rusiji i Evropi: Posledice po nacionalnu bezbednost SAD", koji je objavio senator Ben Kardin, navodi se da je nakon clanstva Crne Gore u NATO malo verovatno da ce Rusija prema Crnoj Gori koristiti grubu i otvoreno nasilnu taktiku, prenose "Vijesti".
"Ali, Moskva bi mogla da nastavi da pritiska i utice na slican nacin kao što je to videno u Bugarskoj. Medunarodna zajednica ne sme spavati na lovorikama sada kad je Crna Gora clanica NATO-a, vec treba da aktivno pomogne vladi da ojaca svoju odbranu protiv 'meke moci' kojom raspolaže Rusija“, navodi se u izveštaju.
Rusija: Crnoj Gori sledi omca oko vrata!
U Izveštaju koji je pripremljen za Odbor za medunarodne odnose americkog Senata istice se da je "maligni uticaj" Rusije u Crnoj Gori prisutan duže vreme, ali da je inteziviran 2016. godine s ciljem da se spreci ulazak u NATO i kulminirao navodnim pokušajem Rusije da zbaci vlast na parlamentanim izborima u oktobru te godine.
Dodaje se da je Rusija htela da destabilizuje Crnu Goruna isti nacin kao što je ucinila u Ukrajini i Gruziji, kako bi je pokazala nesposobnom da se integriše sa zapadnim demokratijama.
"Ovaj pokušaj puca nije bio jednokratni dogadaj, vec kulminacija neprekidne propagande i kampanje mešanja da bi gradani Crne Gore ubedili da se usprotive clanstvu u NATO“, navodi se u dokumentu.