• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šta EU očekuje od Srbije u novoj Strategiji

Izvor MONDO/Agencije

Srbija do kraja 2019. treba da ispuni prelazna merila u oblasti vladavine prava i postigne sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom da bi krenula dalje u pregovorima i 2025. postala članica EU, stoji u poslednjoj verziji Strategije EU.

 EU strategija za Zapadni Balkan Srbija do kraja 2019. da normalizuje odnose sa Kosovom Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

U poslednjoj verziji nove Strategije proširenja EU u koju je agencija Beta imala uvid, isti plan važi i za Crnu Goru koja je, uz Srbiju, najviše napredovala na putu ka EU.

"Uz snažnu politicku volju, sprovodenje reformi i nalaženje rešenja za sporove sa susedima, Srbija i Crna Gora trebalo bi da budu spremne za clanstvo (u EU) do 2025",navodi se u dokumentu koji treba da bude zvanicno predstavljen 6. februara.

Dalje se navodi da ce Evropska komisija 2021. pripremiti mišljenje sa procenom efekata buduce integracije Zapadnog Balkana na kljucne evropske politike, poput slobode kretanja ljudi, poljoprivrede, kohezione politike i budžeta.

Uz pretpostavku da su ispunjena sva završna merila za sva pregovaracka poglavlja, clanice EU bi na meduvladinoj konferenciji krajem 2023. mogle da se slože da zatvore pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom.

Zatim bi 2024. sa tim zemljama bio potpisan Ugovor o pristupanju posle mišljenja Evropske komisije, saglasnosti Evropskog parlamenta i odluke Saveta o prijemu novih clanica. Usledila bi ratifikacija Ugovora o pristupanju u svim zemljama EU i državama koje pristupaju, što bi omogucilo završetak procesa krajem 2025.

Pre svega toga, Beograd i Priština najkasnije do kraja 2019. treba da postignu sveobuhvatnu normalizaciju odnosa, kako bi se otvorio i put za dalji suštinski napredak Kosova na putu evropskih integracija.

Iste godine bi Albanija i Makedonija trebalo da otvore pristupne pregovore sa Briselom, a Bosna i Hercegovina da dobije status kandidata za clanstvo u EU.

U Strategiji se Crnoj Gori i Srbiji preporucuje ubrzano ispunjavanje prelaznih merila u oblasti vladavine prava, što od lidera zahteva da se bave postojecim reformama sa "jasnom odlucnošcu i punom snagom".

Albanija, koja status kandidata za EU ima od 2014, treba da ispuni pet kljucnih prioriteta, ukljucujuci pravosudnu reformu, dok se od Makedonije, koja je u statusu kandidata od 2005, ocekuje da pokaže opipljive rezultate u reformama i reši problem imena zemlje. Bosna i Hercegovina bi trebalo da dostigne stabilan i suštinski napredak u reformama i funkcionalnosti kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora do kraja 2023.

Kada je rec o trenutnoj situaciji, region mora da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima vlasti, kao i protiv politickog uticaja i kontrole nad medijima, da sprovede reforme kako bi unapredio konkurentnost ekonomija i da reši bilateralne sporove.

U nacrtu Strategije se dalje napominje da je u poslednjih deceniju i po perspektiva clanstva u EU vec pomogla postizanju politickih i ekonomskih reformi koje su doprinele napredovanju demokratskih procesa u regionu. EU sa svoje strane treba da pokaže da je institucionalno spremna da doceka nove clanice kada one ispune postavljene uslove.

U dokumentu se navodi i da jasna pristupna perspektiva nije ogranicena na zemlje koje su trenutno najviše napredovale u pregovorima, vec ukljucuje citav Zapadni Balkan, a proces ce i dalje biti baziran iskljucivo na zaslugama.

Istice se i da je vremenski okvir odreden Strategijom samo indikativan, da zemlje koje streme EU mogu ubrzati ili usporiti proces i da princip "po zaslugama" znaci da zemlje koje su trenutno u ranoj fazi imaju mogucnost da nadoknade zaostatak. Konacno, kaže se u Strategiji, da bi proces pristupanja bio uspešan, šanse i izazovi pred zemljama moraju biti mnogo jasnije iskomunicirani unutar regiona i sa EU.

Vlade Zapadnog Balkana moraju osigurati vecu inkluzivnost reformskog pokreta, posebno kad je rec o demokratskoj opoziciji i civilnom društvu, kako bi pridobili aktere EU i obezbedili odgovarajuce informisanje gradana i poslovnih ljudi. Ono što je još znacajnije, regionalni lideri ne smeju da ostave sumnje oko svog strateškog opredeljenja vec moraju preuzeti odgovornost za politicku jasnost i smer.

"ULAZAK REGIONA U EU DO 2015, ALI BEZ PRECICA"

Fajnenšel tajms u tekstu objavljenom uoci predstavljanja Strategije za Zapadni Balkan navodi da ce "EU zadržati perspektivu za ulazak zemalja regiona u Uniju do 2025" i prenosi izjavu neimenovanog diplomate koji naglašava da nece biti precica i da je ciljani datum podložan promenama.

FT u tekstu pod naslovom "EU izlaže mapu clanstva za šest država Zapadnog Balkana", gde ubraja i vlasti u Prištini, navodi da Brisel pokušava da "udahne novi život u proširenje bloka, ojaca kontrole migracija i suprotstavi se ruskom uticaju u nestabilnom regionu".

Gradani "digli ruke"...

Strucnjak za jugoistocnu Evropu s Univerziteta u Gracu Florijan Biber smatra da "znacajan broj gradana u regionu veruje da nikada nece uci u EU" i da su ljudi u velikoj meri na neki nacin od toga "digli ruke", piše Fajnenšel tajms. Po Biberovoj oceni, "postoji šansa da bi ovaj strateški dokument EU, iza kojeg sledi samit u Sofiji, mogao da pocne s uveravanjem država Zapadnog Balkana da nada i dalje postoji".

"Dokument Evropske komisije, koji bi trebalo da bude objavljen u utorak, postavlja cilj za nešto što bi trebalo da bude najvece pojedinacno proširenje za poslednje dve decenije, mogao bi loše da prode kod nekih aktuelnih clanica EU, koje su sumnjicave po pitanju daljeg proširenja. Ali evropske diplomate kažu da je ambiciozni rok, iako je više motivacioni nego realistican, kljucan za ucvršcivanje zagrljaja Brisela i nacija koje su se pojavile nakon urušavanja Jugoslavije, uz susednu Albaniju", piše u clanku.

Navodi se da je "perspektiva clanstva, koliko god bila daleka, vec dugo vremena podsticaj za reforme i pomirenje u regionu nakon balkanskih ratova iz 90-ih godina prošlog veka".

FT ocenjuje da su "ipak 'zamor od proširenja' nakon finansijske krize iz 2008. i dužnickih problema evrozone, kao i glas Ujedinjenog Kraljevstva za izlazak iz EU, bacili sumnju na tu perspektivu".

"Na neki nacin oni (šestorka, primecuje FT) nisu autsajderi, oni su vec unutra i potrebni su nam. Zbog toga nam je potrebno da unesemo novu energiju u proces proširenja, bez obezbedivanja precica", rekao je neimenovani diplomata koji se zalaže za proširenje Unije.

List navodi da je ovaj diplomata naglasio da je 2025. "indikativan cilj koji je podložan promenama".

FT navodi i da se ocekuje da Evropska komisija pozove zapadnobalkansku šestorku na rešavanje nerešenih bilateralnih sporova i borbu protiv korupcije, imajuci u vidu probleme koji su mucili druge novoprimljene clanice u protekloj deceniji.

"Srbija i Crna Gora, koje su vec zapocele pregovore o pridruživanju EU, videne su kao dva aspiranta (na clanstvo) koja su najbliža ostvarenju zacrtanog datuma 2025, ispred Albanije, Makedonje, Bosne i Hercegovina, kao i Kosova", navodi se u clanku uz podsecanje da je predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker u novembru prošle godine kazao da ocekuje da ce Srbija i Crna Gora do 2025. biti clanice EU.

List, ipak, navodi da bi, i pored toga što su mnoge države clanice EU, ukljucujuci novopridošle iz centralne i istocne Evrope, za proširenje, zapadnobalkanske teritorije mogle da naidu na protivljenje kada su u pitanju neke mocne zemlje.

FT takode podseca da je Španija do sada odbijala da prizna Kosovo, koje britanski list naziva otcepljenom bivšom srpskom pokrajinom, navodeci kao razlog takvog stava Španije bojazan za status Katalonije.

Podsecamo da je Španija samo nedelju dana pre usvajanja Strategije proširenja za zemlje Zapadnog Balkana, dovela u pitanje ne samo strategiju, vec i ceo proces zbog pitanja Kosova.

Španija se oštro suprotstavlja ukljucivanju Kosova u bilo koji proces koji ostavlja utisak da se Kosovo tretira kao država, objavio je prištinski list Koha ditore.

Komentari 3

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Станко

Ja ocekujem da nam vrate Kosovo i prekinemo pregovore sa velikokatolickom tvorevinom EU.

Mrgud

Bas me briga.

Obećanje

Ludom radovanje...

special image