Istraživanje koje je urađeno na Univerzitetu Vorvik je pokazalo da kod dece sa autizmom postoji veći stepen oštećenja proteina, u poređenju sa decom koja nemaju taj poremećaj.

Istraživači navode da bi novi testovi mogli da dovedu do ranijeg otkrivanja ovog stanja, za koje je ponekad teško postaviti dijagnozu.

Stručnjaci napominju da treba biti oprezan i da predstoji mnogo posla dok test ne bude potpuno razvijen.

Autizam utuče na ponašanje i društvenu interakciju, ali ga je teško uočiti kod beba, pa se dijagnoza postavlja obično oko detetove druge godine, a često i kasnije.

Trenutno ne postoje biološki testovi koji mogu da otkriju ovo stanje, a dijagnoza se postavlja na osnovu lekarske procene ponašanja.

U novoj studiji, čiji su rezultati objavljeni u žurnalu "Molekularni autizam, istraživači su tragali za hemijskim razlikama u krvi i urinu 38 autistične dece i 31 deteta koja nemaju taj poremećaj, uzrasta od pet do dvanaest godina.

Deca sa autizmom imala su viši nivo oštećena proteina, naročito u krvnoj plazmi, a to je dovedeno u vezu sa lošijim zdravljem.

Doktorka Naila Rabani sa Univerziteta Vorvik, koja je vodila istraživanje, rekla je da bi ovi testovi uočavanjem markera mogli da omoguće lekarima da ranije postave dijagnozu autizma.

Ona je dodala da je sledeći korak repliciranje zaključaka iz studije u drugim grupama.