Novi test se radi pomoću krvi i urina.
Istraživanje koje je uradeno na Univerzitetu Vorvik je pokazalo da kod dece sa autizmom postoji veci stepen oštecenja proteina, u poredenju sa decom koja nemaju taj poremecaj.
Istraživaci navode da bi novi testovi mogli da dovedu do ranijeg otkrivanja ovog stanja, za koje je ponekad teško postaviti dijagnozu.
Strucnjaci napominju da treba biti oprezan i da predstoji mnogo posla dok test ne bude potpuno razvijen.
Autizam utuce na ponašanje i društvenu interakciju, ali ga je teško uociti kod beba, pa se dijagnoza postavlja obicno oko detetove druge godine, a cesto i kasnije.
Trenutno ne postoje biološki testovi koji mogu da otkriju ovo stanje, a dijagnoza se postavlja na osnovu lekarske procene ponašanja.
U novoj studiji, ciji su rezultati objavljeni u žurnalu "Molekularni autizam, istraživaci su tragali za hemijskim razlikama u krvi i urinu 38 autisticne dece i 31 deteta koja nemaju taj poremecaj, uzrasta od pet do dvanaest godina.
Deca sa autizmom imala su viši nivo oštecena proteina, narocito u krvnoj plazmi, a to je dovedeno u vezu sa lošijim zdravljem.
Doktorka Naila Rabani sa Univerziteta Vorvik, koja je vodila istraživanje, rekla je da bi ovi testovi uocavanjem markera mogli da omoguce lekarima da ranije postave dijagnozu autizma.
Ona je dodala da je sledeci korak repliciranje zakljucaka iz studije u drugim grupama.