Saznajte sve o brakovima u Srbiji - koliko je sklopljenih, a koliko razvedenih, u kojim godinama stupamo u brak, posle koliko godina se razvodimo...
Sociolozi kažu da je porodica "osnovna celija društva", a cini se da je porodica i institucija braka uopšte, u Srbiji u krizi. Tome u prilog govori i ne tako slavna statistika.
Svako malo cujete da se neko u vašoj okolini razvodi i cini vam se da gotovo svaki drugi brak završi razvodom? Nije baš tako, ali situacija nije ni sjajna - 2016. godine je na 1.000 sklopljenih brakova bilo 251,8 razvoda, što znaci da se svaki cetvrti brak završi razvodom. Da i ne pominjemo da je od pedesetih godina prošlog veka dvostruko smanjen broj sklopljenih brakova, što verovatno ima veze sa socijalnim i ekonomskim prilikama.
Prema podacima koje smo dobili od Republickog zavoda za statistiku, u 2016. godini je bilo 5,1 zakljucenih brakova za 1.000 stanovnika, što je više nego 2011. godine, kada je bilo 4,9 zakljucenih brakova. Ipak, 2016. je ukupno zakljuceno nešto manje prvih brakova nego 2011. godine - 29.048 u odnosu na 30.014.
Cini se i da se Srbi sve kasnije odlucuju da kažu "sudbonosno da" - prosecna starost mladenaca pri stupanju u brak je blago veca nego ranije, pa tako danas mlada ima 28,2 godine, a mladoženja 31,2.
Zanimljivo je i to što se na jugu, koji važi za siromašniji deo naše zemlje, mladenci ranije odlucuju na brak nego u prestonici. Nevesta na jugu ima 27,3 godina kada prvi put stupa u brak, dok "prestonicka mlada" ima 31,7 godina. Mladoženja sa juga pri sklapanju prvog braka ima u proseku 30,5, a mladoženja beogradskog regiona 34,9 godina.
Statisticki gledano, najviše brakova su 2016. zakljucile mladoženje starosti izmedu 25 i 29 godina, a najviše je bilo i nevesti tog starosnog doba.
U našoj zemlji brakovi se najcešce sklapaju medu supružnicima iste nacionalnosti (31.369 je bilo 2016. godine), ali sklopljeno je i 4.552 braka medu partnerima razlicite nacionalnosti.
Takode, "na ludi kamen" najcešce staju supružnici koji imaju istu školsku spremu (23.992), u 7.001 slucaju sklapanja braka mladoženja ima nižu školu od neveste, a u gotovo 5.000 brakova je muškarac obrazovaniji.
Od ukupnog broja brakova, 46,3 odsto je sklopljeno medu zaposlenim supružnicima, u 1,2 odsto slucajeva su mladenci izdržavana lica, 8,5 odsto brakova je sklopljeno medu parovima gde muškarac izdržava ženu, a u 0,5 odsto brakova žena izdržava muža.
U našoj zemlji se svaki cetvrti brak završi razvodom
Precizniji podaci pokazuju da je u 2016. godini stavljena tacka na 9.046 brakova, što je nešto više nego u odnosu na 2001. godinu - 8.251. Prosecna starost muškarca pri razvodu je 43,5, a starost žene 40 godina. Najviše raskinutih brakova bilo je na severu naše zemlje - 5.511.
U najvecem broju raskinutih brakova partner je bio star izmedu 40 i 44 godina, a partnerka izmedu 35 i 39 godina.
Od ukupno 9.046 godina prekinutih brakova 2016, najveci broj završen je posle samo jedne do cetiri godine braka - 2.050. Najmanja stopa razvoda je u prvoj godini braka (390 razvoda), a mali broj razvoda dešava se i izmedu 20. i 24. godine braka (943 razvoda).
Brak u našoj zemlji u proseku traje 13,3 godina, a najveci broj razvedenih parova nema decu - 4.045. Zatim slede razvedeni parovi koji imaju jedno dete (2.537), parovi sa dvoje dece (1.992), dok je broj razvedenih parova koji imaju šestoro dece bio tri, a toliko je i razvedenih koji imaju sedmoro i više dece.
Deca su u 40 odsto tih slucajeva dodeljena ženi, u 7,5 odsto mužu, a starateljstvo se deli u 7,1 odsto slucajeva.
Najveca stopa zakljucenih brakova 2016. godine bila je u opštini Tutin, a najmanja u opštini Rekovac. Najveca stopa razvoda iste godina bila je u Negotinu i Majdanpeku, a najmanja stopa u Lucanima, Kosjericu, Batocini i Bosilegradu.
Kada je rec o tome ko je pokrenuo razvod, prema podacima za 2015. godinu kojima raspolaže Republicki zavod za statistiku, te godine je sporazumno prekinuto 55,2 odsto brakova, u 16,9 odsto slucajeva je razvod tužbom zahtevao muž, a u 27,9 odsto slucajeva je tužbom zahtevala žena.
Naredne, 2016. godine, sporazumno je prekinuto 53,8 odsto brakova, u 18 odsto slucajeva je muž zahtevao tužbom, a u 28,2 odsto slucajeva je razvod tužbom zahtevala žena.
Imajuci u vidu sve podatke kojima raspolažu, iz Republickog zavoda za statistiku kažu da se u periodu od pedesetih godina prošlog veka do danas broj zakljucenih brakova znatno smanjuje - 1950. je zakljuceno 76.749 brakova, u poredenju sa 35.921 2016. godine, što je više nego duplo manje.
Posmatrajuci stopu zakljucenih brakova na 1.000 stanovnika, vrednost od 12,9 odsto sklopljenih brakova 1950. godine je pao na 5,1 odsto u 2016. godini.
Kada je rec o razvodima, stopa razvedenih je u 1950. godini iznosila 1,4 odsto, u odnosu na 1,3 u 2016, ali treba imati u vidu da je pedesete godine bilo i više sklopljenih brakova.
A kako stojimo u odnosu na druge evropske zemlje?
Pre cetiri godine, 2014, u Srbiji je stopa zakljucenih brakova bila 5,1, a stopa razvoda je bila 1,1. Poredenja radi, u Makedoniji je iste godine stopa zakljucenih brakova bila 6,7, a stopa razvoda identicna kao kod nas - 1,1.
Prema podacima preuzetim iz godišnjaka Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini je tada stopa stupanja u brak bila 4,8, ali je i stopa razvoda bila manja - 0,4. U Madarskoj je stopa zakljucenih brakova bila 3,9, a stopa razvoda 2. Kada je rec o Hrvatskoj, stopa brakova je bila 4,6, a stopa razvoda 1,6, u Crnoj Gori je to 5,7 prema 0,9.
Uporedujuci sve evropske zemlje, moglo bi se reci da je stopa razvoda najniža u Bosni i Hercegovini (0,4), barem prema podacima iz te godine. Slede Irska sa stopom od 0,6 i Malta sa stopom od 0,8.
Kada je rec o stopi sklapanja brakova u evropskim zemljama, ubedljivo je najviša u Belorusiji - 8,9, zatim u Rusiji (8,5), pa u Albaniji (8,2). Ipak, rekord u svetu drži Egipat, sa stopom zakljucenih brakova od 11,0.