Više od 100 godina otkako su u Njujorku 8. marta žene organizovale protest i digle glas zbog loših uslova rada i niskih plata, jedna od glavnih svetskih priča bila je nova pobuna žena.
Rec je o pobuni žena u Holivudu, u jednoj od najjacih industrija sveta. Mnoge glumice prstom su uprle u filmskog producenta Harvija Vajnstina i rekle: "Silovao me je", "Ucenjivao me je seksom"...
Pokrenuta je globalna kampanja #MeToo ciji je cilj bio da ohrabri žene širom sveta da kažu: "Stani! Zaustavite nasilje", "Necu više da budem niciji rob!".
Žene su se, kroz istoriju, postepeno borile za svoja prava, za izlazak na sunce van "cetiri zida" ili ognjišta, pravo da i one "udahnu vazduh", osete slobodu, dobiju pravo na izbor (u svakom smislu), da osete moc, budu birane, ili da one budu vode.
Ali, iako smo prilicno zagazili u 21. vek, i dalje se prica o pravima žena i to na globalnom nivou.
Nekada je 8. mart - Dan žena na ovom prostoru bio pravi romantizam
Crtali bismo cestitke svojim majkama i bakama, ukrašavale bismo ih bojicama, i smejujilje se armiji tata koji su žruli kucama sa istim "oružjem" u rukama - buketima cveca. Ali, to je sve bila predstava, uglavnom loša, jer su problemi postojali, kao u bilo kom društvu.
Bilo je mama koje su trpele nasilje i tada, samo se o tome tada nije govorilo. "Bila je sramota", šaputale bi.
Uglavnom finansijski zavisne od "jace polovine" i patrijarhalno vaspitane, nisu želele da "prave buku". Godine ratova, siromaštva, sankcija... neminovno su sa sobom, poput domino efekta, moralnu eroziju društva, nestalo je cak i tih prokletih buketa cveca.
Nemoc da se nešto promeni ili "beg u alkohol" ili ko zna šta sve ne, dovele su do porasta slucajeva nasilja u porodici. Poslednjih godina, ta tema je iz tabua, srecom, došla do mejnstrima.
O tome se prica i treba da se prica!
"Ustajem u pola pet, krene mi cišcenje za stoku, pa muža, posle dajem obrok, pa uvek nešto malo kod ovaca, i kad završim mleko, do pola osam, tu imam prekid. U devet pocinjem da kuvam rucak, i ako imam neki posao u meduvremenu - pranje veša, peglanje... Kad su deca bila manja i nocu sam radila, sad je kcerka veca i ona pomaže, a i sin. Poslepodne, oko cetiri, sve ponovo, a do osam uvece opet namirim sve. Onda volim da mi je dvorište uredno, pa ostajem i do pola deset uvece. Nemam ni subotu, ni nedelju... Ako je neko slavlje, neki rodendan, onda odem, ali pre uradim sve što se mora, zovem ženu iz komšiluka da pomuze.... Slabo idem da se družim, a na godišnjem odmoru nisam nikada bila u životu. Žrtvovala sam se da deci priuštim, a meni kako bude", ovako glasi ispovest jedne naše žene sa sela.
EVO zašto propada selo: MUKE jedne seljanke
Zvanicna statistika pokazuje da su žene na selu medu onima kojima je u Srbiji najteže.
"Položaj žena u Srbiji se poboljšava, ali su u našoj zemlji ipak i dalje rašireni rodni stereotipi, a žene su nedovoljno zastupljene na rukovodecim mestima, na mestima odlucivanja", rekao je zaštitnik gradana Zoran Pašalic, cestitajuci gradankama Srbije 8. mart.
"Posebno su u teškom položaju žene na selu, žene sa invaliditetom i Romkinje, koje rano napuštaju školovanje, otežano se zapošljavaju, a udaju rano i finansijski su zavisne od porodice i partnera. Njihovo reproduktivno zdravlje cesto je ugroženo, a aktivnosti na obrazovanju o reproduktivnom zdravlju i dalje se ne sprovode sistemski", ocenio je zaštitnik.
Procitajte: Kome je teže u životu, muškarcima ili ženama?
Od ukupnog broja pritužbi iz oblasti rodne ravnopravnosti, koje stižu zaštitniku gradana, cak trecina je zbog nasilja u porodici i partnerskim odnosima, zbog toga je Šabic pokrenuo inicijativu "Ucinimo nasilje vidljivim". Cilj je da se uvodenjem angažovanja sudskih veštaka, postupak dokazivanja nasilja u porodici ucinio lakšim, a kažnjavanje nasilnika izvesnijim.
Da ženama i posle više od 100 godina otkako su Njujorku 8. marta žene organizovale protest zbog loših uslova rada i niskih plata, i dalje "ne cvetaju ruže", iako ih dobijaju povodom Dana žena, potvrduju i izveštaji Ujedinjenih nacija.
Milioni devojcica bice podvrgnuti sakacenju genitalija
"Više nego ikada ranije, ukazuje se na istorijske i sistemske nejednakosti koje su omogucavale represiju i diskriminaciju. Od Latinske Amerike preko Evrope do Azije, na društvenim mrežama, na filmskim setovima, u fabrickim halama, na ulicama, žene pozivaju na trajne promene i nultu toleranciju prema seksualnim napadima, uznemiravanju, kao i svim oblicima diskriminacije", kaže generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
On je je objasnio da ostvarivanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i devojcica je "posao koji do danas nije dovršen i koji predstavlja najveci izazov našeg sveta u oblasti ljudskih prava".
Više od jedne milijarde žena u svetu nije zakonom zašticeno od seksualnog nasilja u porodici, naveo je prvi covek UN.
Procitajte: Zašto ne slavim Dan žena
Na svetskom nivou, rodni jaz u zaradama iznosi 23 odsto, a dostiže i 40 odsto u ruralnim podrucjima, dok se neplaceni rad koji mnoge žene obavljaju ne prepoznaje.
"Zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima je, u proseku, niža od jedne cetvrtine, a u upravnim odborima cak i niža. Ako ne udružimo snage, u narednoj deceniji ce milioni devojcica biti podvrgnuti sakacenju genitalija", navodi se u saopštenju iz Kancelarije UN u Beogradu.
"Cak i tamo gde zakoni postoje, cesto se ne poštuju, a žene koje zatraže pravnu zaštitu cesto nailaze na sumnju, osudu i omalovažavanje. Danas znamo da su seksualno uznemiravanje i zlostavljanje bili sveprisutni na radnom mestu, u javnom prostoru i kod kuce, i to u državama koje se ponose svojim rezultatima u oblasti rodne ravnopravnosti. Ujedinjene nacije treba da budu primer celom svetu", porucuje Gutereš.
U Srbiji žene na selu višestruko diskriminisane
"Žene se i dan danas bore za jednake uslove kao muškarci, a u Srbiji su za oko 20 odsto manje placene", izjavila je potpredsednica Vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlovic.
Ona je istakala da što pre treba usvojiti Zakon o rodnoj ravnopravosti, kako bi se poboljšao položaj žena i smanjilo nasilje. Nacrt tog zakona ne dozvoljava da rod bude opredeljujuci za rad, a omogucice i povezivanje materinstva i karijere.
Procitajte: OVO je srpska majka hrabrost
Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije povodom Medunarodnog dana žena, predstavljeni su rezultati inicijative "Uposlimo 1.000 žena u ruralnim podrucjima", koju su u junu prošle godine pokrenuli Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost, NALED i Etno mreža.
Za osam meseci sprovodenja zaposelno je 100 žena, a time je skrenuta i pažnja na položaj žena sa sela koje su, kako je objasnila Zorana Mihajlovic, višestruko diskriminisane - 60 odsto njih nema pravo na penziju, a tek 17 odsto su vlasnice imanja.
Takode, statistika pokazuje da je svaka druga žena u Srbiji tokom života bila izložena nekom obliku porodicnog nasilja.
Medutim, mi se ipak nadamo da se pripadnice "lepšeg pola" u našoj zemlji i dalje raduju Danu žena i da ce ovog 8. marta više njih dobiti cvece i neki drugi poklon, nego batine.
Šta vi mislite? Pišite nam u komentarima, ucestvujte u anketi:
Anketa
Da li slavite Dan žena?
-
Da
36.73% (162)
-
Ne
63.27% (279)