Broj osiguranika koji su hospitalizovani sve je veći, ali je njihovo lečenje sve kraće, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" o ostvarenim pravima osiguranika na stacionarnu zdravstvenu zaštitu.
Nešto više od milion pacijenata leceno je u bolnicama i u klinicko-bolnickim centrima tokom 2016. godine, a prosecna dužina lecenja iznosila je 8,5 dana, podaci su "Batut" koje prenosi "Politika".
U poredenju sa 2015. broj hospitalizovanih pacijenata je veci za 4.274, a ostvareno je više od devet miliona bolnickih dana.
Iako je broj pacijenata koji su hospitalizovani sve veci, smanjuje se dužina njihovog boravka u bolnici.
Svaki hospitalizovani pacijent koristio je u proseku 1,5 puta laboratorijsku dijagnostiku. Broj pacijenata koji su izvršili laboratorijsku dijagnostiku u poslednje tri godine je prepolovljen. U 2016. neku vrstu laboratorijske analize obavilo je 3,7 miliona osiguranika, a prethodne 2015. taj broj je iznosio 7,2 miliona.
Procitajte: Gde je "nemacka medicina", a gde smo mi
Prema podacima "Batuta", tokom 2016. obavljeno je manje operacija po specijalnosti nego prethodne. Pre dve godine izvršene su 421.703 operacije u 503 sale, a jedan specijalista u proseku je uradio 149 ovih intervencija.
U "Batutu" kažu da se tokom 2016. godine mesec dana duže cekalo na ugradnju implantata u ortopediji (kukovi i kolena), što znaci da su pacijenti ove operacije morali da zakažu 378,4 dana unapred.
Nešto krace, 324 dana, cekalo se na operaciju katarakte sa ugradnjom specijalnih sociva, što je za 15 dana više nego godinu dana ranije.
U "Batutu", pored ostalog, objašnjavaju da se naš zdravstveni sistem suocava sa raskorakom izmedu uvodenja novih tehnologija, inovativnih terapija i raspoloživih sredstava za zdravstveno osiguranje.