Kad gledate reklamu za lekove i medicinska sredstva, svaki lek je najbolji. Evo šta o reklamiranju ovih proizvoda kažu stručnjaci.
Leci upalu sinusa, ekcem, psorijazu, obezbeduje cišcenje organizma, zaštitu od virusa i infekcija. Ovako, najkrace receno, zvuci reklama za sve "cudotvorne" preparate koji lece gotovo sve, znane i neznane bolesti. Naravno, u najbržem mogucem roku.
Ovakvom reklamom ne samo da se obmanjuje javnost, vec se krše i Odredbe pravilnika o oglašavanju lekova, koji propisuje da reklamiranje lekova i medicinskih sredstava mora biti objektivno i ne sme dovoditi u zabludu pripadnike strucne i opšte javnosti, piše u štampanom izdanju "Politike".
Goran Papovic, predsednik Nacionalne organizacije potrošaca, upozorava da je najviše sporno reklamiranje razlicitih preparata cije dejstvo nije klinicki dokazano, niti je jasno cemu konkretno služe.
"Rec je o raznim suplementima, tacnije dodacima ishrani, cije reklame ne samo da vredaju zdrav razum, vec su opasne po zdravlje. Njihove poruke dovode u zabludu cak i odrasle gradane. Zabrinjava podatak da te preparate prodaju neregistrovane, fantomske firme. Ne znamo ko im je vlasnik ili direktor, vec samo imaju imejl adresu i broj telefona putem kojem je moguce naruciti odredeni preparat", kaže Papovic za ovaj list.
Kao i u mnogim drugim slucajevima, dodaje on, i u ovoj oblasti se preplicu nadležnosti razlicitih službi. Tada, po pravilu, nastaju problemi, pogotovo ukoliko te nadležnosti nisu precizno razgranicene.
"Na ovom polju bi trebalo udruženo da deluju Regulatorno telo za elektronske medije, zdravstvena i tržišna inspekcija. Ne mogu da se setim da li je neko platio kaznu zbog emitovanja nepropisne reklame nekog medicinskog sredstva", istice Papovic.
Za kontrolu oglašavanja lekova i medicinskih sredstava nadležna je zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja, a promotivni materijal odobrava Agencija za lekove i medicinska sredstva.
Zakonom o lekovima i medicinskih sredstvima propisana je novcana kazna od 800.000 do dva miliona dinara za privredni prestup ukoliko je oglašavanje odredenog leka, odnosno medicinskog sredstva u suprotnosti sa propisanim pravilima. Kazna je propisana i za osobu koja je odgovorna za pocinjeni privredni prestup, i to u iznosu od 80.000 do 150.000 dinara.
Od 2010. kada je stupio na snagu Pravilnik o nacinu oglašavanja lekova, clanovi specijalne komisije ALIMS-a izdali su 2.615 dozvola, tacnije rešenja o reklamiranju lekova, 864 dozvole za oglašavanje medicinskih sredstava i 69 odobrenja za oglašavanje veterinarskih lekova. U navedenom periodu 236 zahteva za reklamiranje nje odobreno.
Rešenje kojim se odobrava oglašavanje nekog leka ili medicinskog sredstva, važi do isteka njihove dozvole.
Nije dozvoljeno reklamiranje lekova koji se izdaju na recept, vec onih ciju upotrebu ne pokriva Republicki fond za zdravstveno osiguranje. Ipak, svi lekovi i medicinska sredstva koja se reklamiraju moraju imati dozvolu za promet Agencije za lekove i medicinska sredstva.
U oglašavanje spadaju televizijske reklame, oglasi u štampanim medijima i na bilbordima, kao i svaka vrsta promocije strucnoj javnosti, tacnije lekarima i zdravstvenim radnicima.
Promovisanje leka strucnoj javnosti mora da sadrži osnovne karakteristike leka i podatke koji se odnose na režim izdavanja leka.
Tako se na spisku odobrenog promotivnog materijala Agencije za lekova nalaze razni leci, promotivni blokovi, kongresne reklame, podloge za kompjuterskog miša, Internet prezentacije...