U Srbiji na milion stanovnika dolazi oko 15 donora, a u svetu čak 50! Takođe, u našoj zemlji na transplantaciju bubrega čeka 700 bolesnika. Da li se stidite što još niste potpisali donorsku karticu?
Od pocetka godine na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) uradeno je osam transplantacija bubrega i jedna transplantacija jetre, a godišnje se u toj zdravstvenoj ustanovi uradi do 30 takvih transplantacija.
Pukovnik prof. Ðoko Maksic iz Klinike za nefrologiju VMA, podseca da je prošle godine u Srbiji bilo 42 donora i da je zahvaljujuci njima uradeno više od 80 kadavericnih transplantacija bubrega. Uradeno je i oko 20 transplantacija gde su pacijenti bubreg dobili od srodnika.
"Došli smo na neku brojku od 15 transplantacija bubrega na milion stanovnika što je trecina u odnosu na zemlje koje imaju bolju donorsku mrežu gde je broj transplantiranih pacijenata 50 na milion stanovnika", rekao je Maksic za Tanjug.
On je pojasnio da u Srbiji na transplantaciju bubrega ceka oko 600 do 700 bolesnika i da je trenutno na dijalizi oko 6.000 ljudi, te da ce se taj broj stalno povecavati.
Procitajte: Doniranje organa - niko vas zbog toga nece ubiti
Maksic kaže da kod pacijenata koji imaju bubrežnu slabost danas dominira lecenje dijalizom, koje je mnogo skuplje od transplantacije. Dijaliza ne obezbeduje dobar kvalitet života pacijenata, niti dužinu preživljavanja koju može da obezbedi transplantacija.
Prof. Nikolina Bašic Jukic iz Klinicko- bolnickog centra u Zagrebu kaže da se u toj zdravstvenoj ustanovi godišnje obavi 80 do 100 transplantacija bubrega, dok se u celoj Hrvatskoj uradi 250 transplantacija bubrega, 150 transplantaciaj jetri i oko 50 transplantacija srca.
Zahvaljujuci tim brojkama Hrvatska se našla u samom svetskom vrhu po broju transplantiranih organa i u odnosu na broj stanovnika deli prvo mesto sa Španijom.
Pretpostavljeno donorstvo jeste jedna od karika u lancu koja je doprinela dobrim rezultatima što se tice transplantacije u Hrvatskoj, a dr Jukic kaže da je možda presudno bilo dobra medijska kampanja i dobra prihvacenost programa na nacionalnom nivou.
Procitajte: Na hitnu transplantaciju organa i u Italiju
"Druga kljucna odrednica je dobra organizacija programa. Mora postojati osoba koja je zadužena za transplataciju na nacionalnom nivou i to joj mora biti jedini posao. Ne može se to raditi usput", pojasnila je prof. Jukic.
Nacionalni koordinator za transplantraciju mora imati po nekoliko koordinatora u svim bolnicama koji u svakom momentu mogu da prepoznaju donora, pojasnila je ona i dodala da u Hrvatskoj nema bolnice koja do sada nije dala donora.
Transplantacija bubrega obezbeduje duži život pacijenta, bolji kvalitet života, ali je to i velika ušteda za društvo.
Prof. Bašic Jukic kaže da pacijent na dijalizi košta zdravstveni sistem godišnje oko 25.000 evra, a da stabilan transplantirani bolesnik košta manje od 5.000 evra godišnje.
Procitajte: Transplantacija rožnjace na VMA
"Tu vidite kolika je razlika. Svaka ozbiljna zemlja mora razvijati transplantacijski program da bi mogla pružiti pomoc bolesnicima. Vi na taj nacin štedite novac koji može biti usmeren na lecenje drugih pacijenata", naglasila je ona.
Na VMA je u sredu 22. marta, održan Simpozijum o transplantaciji bubrega i jetre, i to je bila prilika da lekari iz Srbije koji se bave transplantacijom organa razmene iskustva sa kolegama iz okruženja - iz Hrvatske i Slovenije.
Skup su organizovali Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva i Klinike za nefrologiju Vojnomedicinske akademije.