Malvina Hofman, američka vajarka, pomagala je Srbiji i srpskoj deci tokom Prvog svetskog rata, a pričalo se i da joj se "srce ukrao" srpski pukovnik Milan Pribićević.

Kako je Malvina uopšte saznala za tragičnu sudbinu Srbije i zašto je ostala vezana za nju sve do kraja svog života?

Hofmanova je tokom Prvog svetskog rata radila za Crveni krst i organizovala je američko-jugoslovenski fond za pomoć deci, tako da je dolazila u Jugoslaviju, a poznavala je i hrvatskog vajara Ivana Meštrovića, koji je sa njom studirao.

Preko sestre Helen, koja je bila direktorka Crvenog krsta i organizovala slanje pomoći za srpsku decu, upoznala je srpskog pukovnika Milana Pribićevića 1916. godine. On je bio izaslanik srpske vlade u Sjedinjenim Državama.

Posebno su je inspirisali i dirnuli njegovi govori u kojima je tražio od jugoslovenskih imigranata da se bore za svoju domovinu.

"Rad u međunarodnoj ispostavi Crvenog krsta u Njujorku doveo me je u kontakt sa ljudima iz raznih zemalja. Među njima je bilo Srba, kojima je najviše bila potrebna naša pomoć. Jedan od njihovih patriota, pukovnik Milan Pribićević, došao je u Ameriku sa ostrva Krf. Njegova najveća želja je bila da okupi desetak hiljada dobrovoljaca i povede ih natrag, da oslobodi porobljena sela", pisala je Malvina Hofman u svojim memoarima "Juče je sutra."


Pribićević joj je pozirao za dve biste od kojih se primerci "Modernog krstaša" sada nalaze u Muzeju Metropoliten u Njujorku, Smitsonijanu u Vašingtonu i Umetničkom institutu u Čikagu.

Malvina je u svojim memoarima, ovako opisala susret sa Pribićevićem: "Njegovo ispijeno lice je bilo obasjano dubokim smeđim očima. Činilo se da tinjaju i gore intenzitetom njegovog patriotskog zanosa. Pored njegovih crta lica i sličnosti, mora da sam osetila i zabeležila heroja-idealistu koga je vera održala protiv horde protivnika, čoveka čiji su čast i integritet goreli poput baklje u tami".

Pričalo se da se među njima rodila i ljubav, ali da Malvina nije bila voljna da napusti dom i karijeru da bi se udala. Jednom je izjavila: "Obožavanje heroja je formiralo veliki deo mog emotivnog života".

Malvina je "oživela" ovih dana zbog plakata "Srbiji je potrebna vaša pomoć" (Serbia Needs Your Help), kojim se najavljuje večerašnja izložba u Klubu "Tribina mladih" u Kulturnom centru Novog Sada. Plakat je upravo njeno delo i deo je postavke izložbe "Ko je Malvina Hofman."

I američki ambasador Kajl Skot je na društvenoj mreži Twitter pozvao građane Srbije da dođu večeras u 19 časova i prisustvuju izložbi "o ovoj ženi koja je odigrala važnu ulogu u odnosima između SAD i Srbije."



Ona ga je potom pretočila u crtež, koji je kasnije dospeo na naslovnu stranu publikacije kojom je u SAD 1918. u hotelu "Valdorf Astorija" u Njujorku promovisano obeležavanje Kosovskog dana (i prikupljanje pomoći za Srbiju). Potom ga je iskoristila za plakat "Srbiji je potrebna vaša pomoć" a od njega je kasnije nastala i razglednica.

Ova postavka o američkoj kampanji za pomoć Srbiji u Velikom ratu deo je izložbe "Srbija, rat i plakat", koja je, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, realizovana prošle godine u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu.

Postavka se može pogledati do 23. aprila. Nakon Novog Sada, izložbu će videti publika u Subotici, Somboru, Vršcu, Kragujevcu, Nišu i Vranju.



Ona ga je potom pretočila u crtež, koji je kasnije dospeo na naslovnu stranu publikacije kojom je u SAD 1918. u hotelu "Valdorf Astorija" u Njujorku promovisano obeležavanje Kosovskog dana (i prikupljanje pomoći za Srbiju). Potom ga je iskoristila za plakat "Srbiji je potrebna vaša pomoć" a od njega je kasnije nastala i razglednica.

Ova postavka o američkoj kampanji za pomoć Srbiji u Velikom ratu deo je izložbe "Srbija, rat i plakat", koja je, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, realizovana prošle godine u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu.

Postavka se može pogledati do 23. aprila. Nakon Novog Sada, izložbu će videti publika u Subotici, Somboru, Vršcu, Kragujevcu, Nišu i Vranju.