Mnogi mališani se plaše mraka i žele da u sobi u kojoj spavaju svetlo ostane uključeno tokom noći. Ali, evo zašto to nije pametno.
Nova naucna studija pokazuje da se izlaganjem dece svetlu u vecernjim satima potpuno zaustavlja proizvodnja melatonina, cime se narušava rad cirkadijalnog ritma.
Desetoro dece, starosti od tri do pet godina, za potrebe studije bilo je izloženo jakom svetlu sat vremena pre odlaska na spavanje. Potiskivanje melatonina, odnosno prestanak proizvodnje tog hormona nastupio je samo deset minuta kasnije, a nastavilo se i sat vremena nakon što je svetlo isljuceno.
Hormon melatonin je veoma važan za zdrav cirkadijalni ritam i spavanje. Drugim recima, to bez sumnje može da utice na kvalitet sna, ali i da izazove ozbiljnije i dugorocnije probleme.
Ipre tri godine je sprovedena studija u kojoj su ucestvovali deca i tinejdžeri stari od devet do 16 godina. Za potrebe studije u laboratoriji su korišcene tri vrste osvetljenja - blago, umereno i jako, i praceno je kako organizam reaguje na svako od tih.
Najblaže osvetljenje smanjilo je proizvodnju melatonina za devet odsto, umereno osvetljenje za 26, a jako za 37 odsto. Rezultati su pokazali da je svetlo više uticalo na mlade nego na starije ucesnike studije.
S obzirom na to da mnoga deca danas imaju dostupne mobilne telefone ili tablet uredaje, cak i deca predškolskog uzrasta, strucnjaci upozoravaju da osvetljenje koje emituju ti uredaji takode utice na cirkadijalni ritam dece. Ovi uredaji na decu deluju još i više nego svetlo jer je plavo svetlo ekrana bliže licu.
Postoje najmanje tri razloga zašto je previše svetla u vecernjim satima opasno za zdravlje dece, i sva tri razloga su užasna: depresija, suicidalnost, kancer.
Nažalost, u mnogim slucajevima depresija odvede do samoubistva. Džin Tvenge proucava mentalno zdravlje i društvenu prilagodljivost mladih ljudi, posebno onih rodenih nakon 1995. godine.
Ona se u svom istraživanju fokusirala na smartfone i pokazala da postoji veza izmedu toga koliko deca provode pred ovim ekranom, rizika od depresije i samoubistva. Kao moguce uzroke toga, Tvenge navodi društvenu izolovanost pošto se deca najviše "druže" s telefonima, nenaspavanost, ili oboje.
U novoj analizi koju je nedavno sprovela, Tvenge se fokusirala na trajanje sna i zakljucila da ovi uredaji koje deca sve više koriste znacajno skracuju trajanje sna u adolescentskom periodu.
Narušavanje cirkadijalnog ritma može da bude skriveni krivac. Izloženost svetlu u vecernjim savetima odlaže signaliziranje mozgu da je vreme za spavanje i time se negativno odražava na kvalitet sna.
Postoje brojni dokazi da narušavanje cirkadijalnog ritma može da utice na razvoj depresije ili uopšte na nagle promene raspoloženja.