Veštački zaslađivači odavno se preporučuju kao zdravija alternativa šećeru, ali ako je verovati novom istraživanju, to je opasno barem koliko i šećer.
S obzirom na to da je u svetu sve više gojaznih, nije ni cudo što se na sve nacine gleda da se smanji unos šecera, jednog od glavnih krivaca za gojaznost. Upravo zato su mnogi koristili i još uvek koriste veštacke zasladivace kao zdraviju verziju, ali sve je više dokaza da su i oni štetn po zdravlje.
Novo istraživanje sprovedeno u Americi otkrilo je da postoji veza izmedu veštackih zasladivaca i promena u markerima krvi koji se povezuju sa povecanim rizikom od gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Istine radi, studija je sprovedena laboratorijskim miševima, ali možda bi ipak trebalo da smanjimo i šecer i veštacke zasladivace?
Zasladivaci generalno nemaju nikakvu nutritivnu vrednost, što znaci da iz njih ne dobijamo nikakvu energiju. Neki od sastojaka su u potpunosti sinteticke hemikalije, koje se koriste kako bi ukus bio slican ukusu šecera. U to spadaju saharin, sukraloza i aspartam. Ima i zasladivaca koji koji se dobijaju preradom biljnih sastojaka, poput stevije.
Generalno, zasladivaci se konzumiraju u velikim koliinama, a najcešce ih koriste oni koji su na dijeti i paze na liniju, a pošto u svetu ima toliko gojaznih, sve je više onih koji žele da smršaju.
Šecer inace sadrži oko cetiri kalorije po gramu, zbog cega su slatka hrana i napici generalno visokokaloricni. U principu, uklanjanjem tih kalorija se smanjuje ukupan unos kalorija što pomaže u mršavljenju.
Medutim, sve je više dokaza koji otkrivaju da konzumiranje veštackih zasladivaca ima veze sa povecanim rizikom od gojaznosti. Dakle, moglo bi se reci da veštacki zasladivaci potpomažu epidemiju gojaznosti, a ne bore se protiv nje.
Istraživanje je pokazalo da veštacki zasladivaci uticu na bakterija u crevima, dovodeci do toga da naše telo postane manje tolerantno na glukozu.
Novo istraživanje je na pacovima utvrdivalo da li veštacki zasladivaci uticu na to kako se hrana u organizmu koristi i skladišti, ali i na zdravlje krvnih sudova.
Naucnici su pacovima dali hranu bogatu šecerom (glukozom i fruktozom) ili veštackim zasladivacem. Nakon tri nedelje, primetili su znacajne negativne promene kod obe grupe miševa, ukljucujuci i koncentraciju masti.
Otkrili su, izmedu ostalog, da je veštacki zasladivac oštetio celije koje se nalaze duž ivica krvnih sudova.
Naucnici nakon ove studije tvrde da veštacki zasladivaci doprinose gojaznosti i riziku od dijabetesa jer menjaju nacin na koje telo obraduje masti i na koji dobija energiju.
Ipak, oni naglašavaju da to ne znaci da morate u potpunosti da prestanete da koristite veštacke zasladivace, vec da budete umereni u tome.