Kako se u Srbiji leče oboleli od melanoma, koja terapija je dostupna o trošku države i ko i kako može da ostvari pravo na inovativne lekove... Evo šta kažu pacijenti, šta lekari, a šta RFZO.
Rak kože može dobiti bilo ko, u bilo kom životnom dobu. Cešce se javlja kod osoba starijih od 50 godina, i kod osoba koje su se produženo izlagale suncu, ali može se javiti i kod ljudi koji su, naoko, pod nižim rizikom.
Stopa obolevanja od melanoma u Srbiji je oko 8,5 na 100.000 muškaraca i 5,9 na 100.000 kod žena, što našu zemlju svrstava u grupu zemalja sa nižim rizikom. Poredenja radi, u Australiji na primer, od melanoma oboli jedan od 14 muškaraca i jedna od 23 žene.
Ovogodišnja kampanja Euromelanoma obeležava se pod sloganom "Srbija ima problem sa rakom kože", i ima… narocito zato što se ovaj rak, koji je u ogromnom broju slucajeva izleciv ako se otkrije na vreme, u našoj zemlji cesto otkriva u vec uznapredovaloj fazi.
Kod cak 80 odsto pacijenata, melanom se otkriva u kasnoj fazi, kad je tumor vec deblji od jednog milimetra, i kad je rizik od širenja bolesti u limfne cvorove i unutrašnje organe daleko viši.
A kad se otkrije, terapijske opcije su bolje nego ranije, ali situacija i dalje nije sjajna.
"Prošle godine su dva inovativna leka stavljena na listu lekova koji se mogu prepisati pacijentima na teret osnovnog osiguranja, i to je nešto što je znacajno pomoglo i obolelima i lekarima. Ono što mora da se unapredi, da bi se nacionalni vodic za lecenje metastatskog melanoma uskladio sa evropskim, je da se te terapijske opcije prošire. Polovina pacijenata obolelih od metastatskog melanoma nema odgovarajucu opciju za lecenje ovog trenutka. Dostupna je monoterapija BRAF inhibitorom, a ono što je znacajno efikasnije i ima manje neželjenih efekata je kombinacija BRAF i MEK inhibitora, dakle kombinovana terapija, i imunoterapija, koja je u nekim slucajevima indikovana kao prva terapijska linija", rekla je dr Lidija Kandolf Sekulovic iz nacionalnog Euromelanoma tima.
"Važno je da obe terapijske opcije budu dostupne pacijentima i u drugoj liniji terapije, i to je struka i potvrdila. Mi se nadamo da ce u narednih nekoliko nedelja ili meseci do toga i doci", rekla je dr Kandolf Sekulovic.
Ovo je potvrdio i dr Željko Mijuškovic, predsednik Udruženja dermatovenerologa Srbije: "Kampanja Euromelanoma je u toku, i njen primarni cilj je rano otkrivanje malignih tumora kože. Ali, zbog svih pacijenata kod kojih ce se bolest otkriti u kasnoj fazi, neophodno je terapiju uciniti dostupnom. Pacijenti koji dobijaju adekvatnu terapiju imaju znatno višu stopu preživljavanja. Struka je dala svoje mišljenje, ostaje samo da država sa farmaceutskim kompanijama nade odgovarajuce rešenje."
A država "daje sve od sebe", rekla je Jelena Milovanovic iz Republickog fonda za zdravstveno osiguranje. Otkako su inovativni lekovi stavljeni na listu RFZO, pravo na njih iskoristilo je 248 pacijenata.
"Prošle godine je nacinjen znacajan pomak u lecenju pacijenata od metastatskog melanoma. Pravo na inovativne lekove, pacijenti ostvaruju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja ukoliko ispunjavaju uslove propisane listom lekova, i ukoliko su nadležne zdravstvene ustanove dostavile odgovarajucu medicinsku dokumentaciju.
Ono što je dalji cilj je unapredenje terapije metastatskog melanoma, i Republicki fond pregovara sa farmaceutskim kucama u tom smeru", rekla je ona.
Da je saradnja sa državom bolja nego što je bila ranije, potvrdio je i Savo Pilipovic, predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma. Ipak, podseca da se obolelima "žuri".
"Udruženje pacijenata obolelih od melanoma je u prethodne tri godine postalo 'monotematsko udruženje'. Šta god da nas pitaju, mi kažemo 'a kad cete da nam date lekove'.
Najveci problem naših clanova je što mi nemamo odgovarajucu terapiju. Jeste se desio veliki pomak pre godinu i po dana, kada su odobrena ova dva inovativna leka o trošku RFZO, i to je vidljivo smanjilo smrtnost obolelih od metastatskog melanoma.
Mi u Srbiji imamo ne volimo da se bavimo statistikom. Nažalost, i pored velikih napora, nemamo još potpuno tacne podatke o broju obolelih i o broju preminulih od melanoma. Ali, ono što mogu da kažem kao predsednik Udruženja je da mi u svakodnevnom kontaktu sa pacijentima vidimo da je život pacijenata obolelih od metastatskog melanoma produžen.
Vrlo prosto: nama manje ljudi umiru, i to je fantasticno. To je velika promena u odnosu na stanje od pre godinu i po dana, kada su nam ljudi umirali 'na mesecnom nivou'. A pritom, melanom nije narocito cest tumor.
Ipak, do pomaka je došlo, mi sada razgovaramo i sa Republickim fondom i sa Ministarstvom zdravlja, i možemo da se nadamo da ce se stvari promeniti.
Ali, tempo tih razgovora je veoma, veoma spor… I time nismo zadovoljni, i kao Udruženje pacijenata obolelih od melanoma mi bismo želeli da se taj tempo ubrza jer su u pitanju bukvalno životi naših pacijenata."