Već znamo da gojaznost ima užasne efekte na zdravlje, a evo još jednog, koji se tiče sala oko struka...
Gojazni ljudi koji imaju dosta sala oko struka imaju manje vitamina D, pokazuje novo istraživanje.
Masnoca oko jetre se takode povezuje sa nižim nivoom ovog vitamina kod gojaznih muškaraca, ali ne i kod žena, pokazala je studija.
Nije jasno zašto taloženje masti oko struka doprinosi manjku vitamina D i da li gojaznost generalno utice na nivo tog vitamina.
Prethodna istraživanja su pokazala da vitamin D inace smanjuje rizik od razvoja zdravstvenih stanja poput artritisa, astme i dijabetesa tipa 1 zahvaljujuci antizapaljenskim i efektima jacanja imuniteta.
Gojaznost, dokazano, povecava rizik od srcanih bolesti, srcanog udara i rane smrti.
Vodeca autorka studije koja je utvrdila da osobe sa viškom oko struka imaju manjak vitamina D, dr Rašisa Rafik, komentariše to otkrice.
"Jaka veza izmedu povecane kolicine abdominalne masti i nižeg nivoa vitamina D pokazuje da su gojazni ljudi izloženi vecem riziku od manjka tog vitamina, te bi trebalo da to redovno proveravaju".
"Zbog posmatracke prirode ove studije, ne možemo da izvucemo zakljucak da li je veza izmedu gojaznosti i nivoa vitamina D uzrocna ili posledicna", kaže ona.
Njihov plan je da istraže ulogu vitamina D u gojaznosti.
Kako je istraživanje sprovedeno
Istraživaci su analizirali abdominalnu i ukupnu mast kod ljudi starosti izmedu 45 i 65 godina, koji su ucestvovali u prethodnoj studiji o gojaznosti. Takode, ispitali su i nivo vitamina D kod tih volontera.
Inace, naucnici su ranije otkrili da vitamin D sprecava štetu koju srcu nanose dijabetes i visok krvni pritisak.
Ovaj vitamin stimuliše proizvodnju azotne kiseline, koja je važna za regulisanje protoka krvi i za sprecavanje formiranja krvnih ugrušaka, pokazala je prva studija te vrste.
Takode, vitamin D smanjuje "unutrašnji stres" u kardiovaskularnom sistemu, cime se izbegavaju problemi sa srcem.
"Ne postoji mnogo, ako uopšte postoji, neki sistem koji bi mogao da povrati oštecene kardiovaskularne celije, a vitamin D to može. To je veoma jeftino rešenje koje pomaže kardiovaskularnom sistemu. Ne moramo da razvijamo novi lek, vec ga imamo", rekao je autor te studije dr Tadeuš Malinski sa Univerziteta u Ohaju.