Saveti terapetuta koji vam mogu biti od koristi ako patite od napada anksioznosti.
Procene Svetske zdravstvene organizacije kažu da od depresije prati oko 300 miliona ljudi u svetu, dok više od 250 miliona ljudi živi sa razlicitim oblicima anksioznih poremecaja.
Fizicke manifestacije anksioznosti medu kojima su onesposobljavajuce glavobolje, kratak dah, konstantna uznemirenost mogu cak i najjednostavnije svakodnevne aktivnosti da ucine nemogucom misijom. Cak i kod ljudi koji nemaju ovaj poremecaj, akutni napadi anksioznosti, stres zbog posla ili finansijskih problema recimo, mogu da dovedu do slicnih simptoma.
Ali, kad vas stegne anksioznost, postoje nacini da sebi olakšate. "Hafington post" donosi savete strucnjaka koji mogu da vam pomognu u takvim situacijama:
Umivanje ledenom vodom
Kad vas uhvati napad anksioznosti, umijte se ledenom vodom. Bukvalno ledenom. "Senzorna stimulacija hladnom vodom može da 'prekine' disocijativna osecanja koja cesto prate anksioznost i u trenutku pruži olakšanje neprijatnosti izazvane skokom kortizola", kaže dr Šeri Heler, psihoterapeut iz Njujorka.
Stezanje i opuštanje pesnice
Vežbanje je sjajan nacin da se oslobodite anksioznosti, ali nije realno ocekivati da odete na trcanje usred panicnog napada. Ali, pozitivan efekat može imati i prosto stezanje i opuštanje šake, ili aktivacija neke druge mišicne grupe, recimo, grcenje i opuštanje butnih mišica, savetuje dr Nikol O'Prajs, terapeut iz Ricmonda u Virdžiniji.
"Stavite šake na butine, stežite pesnicu dok udišete i opuštajte je dok izdišete", savetuje ona.
Ponavljajte umirujucu frazu
"Duboko udahnite i izdahnite najmanje tri puta, udišite na nos, izdišite kroz usta. I ponavljajte u mislima 'dobro sam, na sigurnom sam'", trebalo bi da osetite olakšanje posle nekoliko puta, kaže dr Kerol Haui, psihoterapeut iz Orlanda.
Prepustite se anksioznosti
Dobro ste procitali. Ponekad, što se više odupiremo, sve nam je gore, objašnjava dr Haui. Umesto toga, ponekad je dobro prosto priznati sebi da se osecamo anksiozno i da nam je (u najmanju ruku) vrlo neprijatno.
"Ovo može da zvuci zastrašujuce, ali kad pokušavate da poreknete cinjenicu da ste anksiozni, samo pogoršavate svoje stanje. Zato je ponekad OK prosto da prihvatite realno stanje stvari i pustite da 'prode'."
Placite
Ako vam se place, placite. Suze isceljuju, kaže dr Heler. Plakanje ima terapeutsko dejstvo i cesto je znak da ima emocija koje "moraju" napolje.
"Anksioznost je ponekad reakcija na potisnutu tugu ili bol, i u takvim slucajevima, ako sebi svesno 'date dozvolu' da se isplacete, te suze mogu da vam donesu katarzu koja je neophodna da bi se nervni sistem umirio."
"Iskljucite se" sa društvenih mreža, nakratko bar
Osobe koje pate od anskioznosti ponekad se osete kao da su "preplavljene" tudim ocekivanjima, ukljucijujuci i pritisak stvaranja "savršene" slike na društvenim mrežama.
Kad ste anksiozni, stalno proveravanje naloga na društvenim mrežama samo može da pogorša stanje, kaže dr Lorin Rouz, psihoterapeut iz Njujorka. Zbog toga se preporucuje da se povremeno "iskljucite".
Društvene mreže, i internet generalno, cesto pogoršavaju anksioznost i strahove, ponekad zbog poluisitinitih ili potpuno neistinitih informacija, ponekad zbog utiska da svi drugi žive savršene živote… Kad imate loš dan, zaboravite da postoje i Instagram i Facebook i Twitter i internet, generalno.
Obratite pažnju na okruženje
Savet da "ne razmišljate o tome kako se trenutno osecate" deluje besmisleno. S jedne strane i jeste, kako da ne razmišljate o tome kako se osecate kad imate utisak da vam se ceo svet ruši, s druge strane… ako pokušate misli da skrenete necim sasvim banalnim, iz okruženja u kojem se nalazite, to može prekinuti spiralu užasa koja se zahuktava.
"Pokušajte, recimo, da prebrojite koliko ima prozorskih stakala u prostoriji u kojoj se nalazite, koliko razlicitih boja možete da vidite sa mesta na kojem stojite… Ako osetite da vas hvata panika, ove jednostavne tehnike mogu vam pomoci da se umirite", savetuje Džulija Kolandelo, klinicki psiholog iz Njujorka.
Zapišite ono što vas muci
Stvari umeju da deluju drugacije kad ih stavite na papir. Kad pretocite svoje brige u pisanu formu, to vam omogucava da ih sagledate iz drugacije perspektive. I da postanete svesni da možda i nije sve tako strašno kako vam deluje kad o tome samo razmišljate.
Suocite se sa onim što izaziva anksioznost
Ovo je prilicno efikasna strategija.
"Anksioznost se 'hrani' izbegavanjem. Kad vas uznemiri jedan moguci scenario, vi cete dati sve od sebe da ga izbegnete. A to ce samo pojacati vašu uznemirenost. Umesto toga, pokušajte da se suocite sa sopstvenim strahovima. Recimo, ako vas uznemirava to što morate da se pojavite na nekom javnom mestu, idite tamo i izdržite pet minuta. A ako izdržite tih pet, ostanite još pet… Posle nekog vremena, vaše telo ce se umiriti, a anksioznost ce nestati. Ili ce se ublažiti dovoljno da možete da je držite pod kontrolom", savetuje dr Robert Daf, psihoterapeut.
Potražite strucnu pomoc
Ako vidite da ne možete sami da se izborite sa situacijom, ako vas anksioznost sprecava da normalno funkcionišete, potražite strucnu pomoc.