Prelaz na zelenu ekonomiju je nužniji i hitniji nego ikad za Zemlju jer zagađenje od fosilnih goriva preti da planetu pretvori u opasnu "pećnicu", upozorili su danas međunarodni naučnici.
Ako polarne kape nastave da se tope, šume da se uništavaju a emisije gasova staklene bašte da svake godine obaraju rekorde, Zemlja će preći tačku pucanja.
Naučnici su upozorili da bi do promena moglo doći u "samo nekoliko decenija".
Prema njihovim rečima, prelazak praga bi značio "temperature za četiri do pet stepeni više nego u predindustrijskom periodu i nivo mora za 10 do 60 metara viši nego danas".
"Zemlju-pećnicu najverovatnije je nemoguće kontrolisati i opasna je za mnoge", navodi se u zaključcima danskih, australijskih i nemačkih naučnika o efektima klimatskih promena u Nemačkoj.
Reke će se izlivati, uragani će pustošiti obale a koralni grebeni će nestati - i sve to pre kraja ovog veka.
Globalna prosečna temperatura prevazilazi one iz bilo kog međuglacijalnog perioda, ciklusa koji razdvaja dva ledena doba, tokom više od 1,2 miliona godina.
Samo otapanje polarnih kapa izazvalo bi značajno povećanje nivoa okeana, potapajući priobalna područja u kojima živi stotine miliona ljudi.
Izvor: Youtube/ITV News
"Brojna mesta na Zemlji bi postala nenastanjiva ako 'Zemlja-pećnica' postane stvarnost", upozorio je švedski naučnik Johan Rokstrem.
Naučnici tvrde da bi tačka pucanja mogla biti porast prosečne temperature od dva stepena u odnosu na predindustrijsku eru. Temperatura sada raste za 0,17 stepeni svake decenije.
U izveštaju naučnika se navodi da bi otopljenje od dva stepena moglo izazvati domino efekat i aktivirati druge simptome 'prelaska praga'.
Takođe, izražena je zabrinutost zbog sve većeg broja šumskih požara kako se planeta greje.
Naučnici su ispitali i davna vremena, poput ere pliocena pre pet miliona godina, kada je nivo ugljen-dioksida (CO2) u vazduhu bio isti kao i danas, 400 čestica u milion.
Tokom perioda krede, u doba dinosaurusa, pre 100 miliona godina, količina CO2 je iznosila 1.000 čestica u milion, najvećim delom zbog vulkanske aktivnosti.
Prema zaključcima naučnika, neophodno je odmah promeniti način života da bi se zaštitila Zemlja, što pre svega podrazumeva zamenu fosilnih goriva izvorima energije koji ne emituju CO2.
Preporučeno je bolje upravljanje zemljištem, bolje poljoprivredne prakse, zaštita zemljišta i obala, razvijanje tehnika za zadržavanje CO2, sađenje drveća i prestanak deforestacije.
Međutim, čak i kad bi prestala emisija gasova staklene bašte, trenutna tendencija otopljavanja bi mogla da pokrene druge sistemske procese u Zemlji, takozvane retroakcije, i tako dodatno podigne temperaturu.
Među tim procesima su topljenje permafrosta, deforestacija, nedostatak snežnog pokrivača na severnoj hemisferi i nestanak polarnih kapa.
Grenland bi mogao da počne da izvozi pesak, "zahvaljujući" globalnom zagrevanju koje topi ogromnu ledenu površinu...
Planeta Zemlja gubi biljke, životinje i pijaću vodu dramatičnom brzinom, zaključak je četiri naučna izveštaja UN o...
Stepen zagrevanja na Zapadnom Balkanu brži je nego u nekim drugim delovima sveta. U poslednjih 60 godina prosečna...
Broj letećih insekata je u poslednjih 25 godina opao za 75 odsto, navodi se u studiji koja upozorava da se bliži...
Do kraja veka širom zemljine kugle biće deset dana blagog i uglavnom suvog vremena manje nego danas, ali će neka...
U Beogradu, ali i drugim gradovima Srbije večeras od 20.30 na jedan sat isključeno je osvetljenje u brojnim...
Vlasnik Industrije mesa "Matijević" Petar Matijević izjavio je da je kupovinom dve poljoprivredne zadruge u...
Naučnici veruju da su rešili misteriju nastanka Zemlje pre 4,5 milijardi godina gomilanjem stenovitih tela kao što...
Gradska uprava Beograda najavila je da će danas nizom akcija obeležiti 22. april, Dan planete Zemlje.