Pred Kupusijadu koja će se i ove godine održati u Mrčajevcima, pročitajte koliko kupusa Srbi jedu, koji vitamin sadrži...
"Kupusijada" (od 14. do 16. septembra) ce i ove godine u najcuvenije selo Šumadije, Mrcajevce, privuci brojne goste iz daleka, nespremne da se odupru ovoj srpskoj poslastici iz cupa, kojoj car daje kiseli kupus po kojem se redaju govedina i ovcetina, slanina i svinjske nogice, lorber, biber u zrnu, sušena crvena paprika i kesica aleve.
Sve se to niže u zemljani lonac oblepljen iznutra bogatim slojem svinjske masti, za koju mnogi strucnjaci poslednjih godina tvrde da i nije tako loša, i da je bez dokaza dospela na crnu prehrambenu listu.
Svi cemo, nadamo se, probati tu kuvanu caroliju, mada bi valjalo znati i šta naucnici kažu o kupusu, kao na primer Branislav Vlahovic, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i svojevremeno predavac na Agronomskom fakultetu u Cacku, koji u svojoj studiji "Tržište agroekonomskih proizvoda" (2010) beleži, pored ostalog:
"Kupus je vrlo popularno povrce visoke biološke i niske energetske vrednosti, bez ijednog promila holesterola i sa svega 0,18 odsto masti. U svetu se gaji na tri miliona hektara, od cega je trecina na prostoru Kine, odakle dolazi više od polovine svetske proizvodnje. Najveci potrošac su SAD sa 25 kilograma po stanovniku godišnje, a slede Rusija, Kina, Nemacka i Holandija. Svetski prosek je 10 kilograma".
"U Srbiji, kupus se gaji na 21.000 hektara dajuci 13 tona po jednom hektaru, što je dvostruko ispod evropskog proseka. U strukturi proizvodnje povrca, kupus je u Srbiji drugi iza krompira, sa ukupnim prinosom od 290.000 tona ili 39 kilograma po stanovniku naše države. U evropskoj proizvodnji Srbija ucestvuje sa manje od tri odsto, i na devetom je mestu", kaže Vlahovic.
On navodi da regionalno posmatrano najveca proizvodnja dolazi sa podrucja grada Beograda, odnosno prigradskih opština prestonice.
"Srpska potrošnja je 16 kilograma po stanovniku, što je, dakle, iznad svetskog proseka. Izvozimo u 12 zemalja sveta, najviše u Rusiju, ukupno 2.500 tona ili u novcu za 600.000 dolara", dodaje Vlahovic.
Nedavno preminuli profesor Agronomskog fakulteta u Cacku Radoš Pavlovic predocio je u razgovoru pre dve i po godine da je još 1952. u kupusu otkriven vitamin U, blagotvoran protiv cira na želucu.
On je naveo da se u cacanskom kraju najviše sadi hibrid bravo koji daje i po stotinu tona na hektaru i da se, što je posebno za ponos, vecina ratara na ovom podrucju odlucila da primenjuje najviši stepen tehnologije u proizvodnji, pa zato po prinosima i ne zaostaju za kolegama iz EU.