Kontroverzni hrvatski pozorišni reditelj Oliver Frljić za MONDO o svojoj viziji "nekog rešenja" u regionalnim društvenim odnosima.
Hrvatski režiser Oliver Frljić, počasni je gost ovogodišnjeg Bitefa pod sloganom "Svet bez ljudi", na čijem repertoaru su se našle dve njegove predstave "Gorki, Alternativa za Nemačku?" u produkciji "Maksim Gorki teatra" iz Berlina i "Šest lica traži pisca" Satiričkog kazališta "Kerempuh" iz Zagreba.
"Ne znam da li će se moje predstave uklopiti u ovogodišnju tematiku Bitefa, jer su poznate po tome da se ne uklapaju, malo su kabaste. Ali, predstava koja se igrala sinoć u Beogradskom dramskom pozorištu ('Gorki, Alternativa za Nemačku?') govori o fenomenu fašizacije Evrope. Vrlo mi je zanimljivo kako će to čitati beogradska publika. Da li će oni videti to kao samo nešto što se događa u Nemačkoj ili će videti da je to zapravo priča i u ovom društvu gde su ljudi u našim najvišim društvenim funkcijama aktivno zagovarali etničko čišćenje tokom ratova devedesetih, i celo društvo je okej sa tim, svima je super", istakao je režiser u razgovoru za MONDO i objasnio kako i druga predstava može da se prenese na događaje u Srbiji, a ne samo u Hrvatskoj:
"Druga predstava, koja će biti izvedena u ponedeljak u Ateljeu 212, 'Šest lica traži pisca', govori velikim delom o hrvatskoj desnici i kulturocidu koji je napravljen hrvatskom društvu, ali opet se može bez većih problema prevesti na ovo što je trenutno i u Srbiji. Živo me zanima kako će publika reagovati", rekao je Frljić i dodao da ne veruje da će i ove predstave izazvati burne reakcije i proteste, jer "ljudi koji u narodu organizuju takve događaje nisu trenutno zainteresovani".
"Tražili" glumce po hotelu!?
Predstave Olivera Frljića izazivaju kontroverze i pobune među religioznim i desničarskim organizacijama već godinama, a reditelj objašnjava da provokacija koju stvara nema finalni cilj, već da samo ukazuje na teme koje ga "iritiraju".
"Nema finalnog cilja, mislim da je teatar koji radim kao i život. Mogu da planiram koliko hoću, ali život jednostavno ne prati nikakve dramaturgije koje mu mi zacrtamo. Ja samo osećam veliku iritaciju u odnosu prema nekim stvarima koje vidim oko sebe. Međutim, sad sam već stariji, imam 42 godine, malo sam se umorio od očekivanja jednog dela publike i ne bih voleo da budem taoc tih očekivanja. Sve je to neka vrlo zanimljiva dinamika, ali da vam odgovorim konkretno na pitanje, nemam nekog jasnog cilja. Mislim, šta je cilj na kraju? Da umremo svi, to će se dogoditi ovako ili onako, to je neka biološka neumitnost", smatra on.
Frka u Poljskoj zbog Frljićeve predstave! (FOTO)
Frljić je potom istakao kako smatra da bi srpski reditelji mogli da u Hrvatskoj plasiraju predstave političke pozadine, ali da je pravi problem Srba to što se nisu suočili sa "jučerašnjicom", tačnije, onim što se dogodilo u Srebrenici i tokom ratova devedesetih, kao i da je prvi korak ka tome - dizanje spomenika srebreničkim žrtvama u Beogradu.
"Kada sam došao u Srbiju, prva predstava koju sam radio je bila 'Kukavičluk' i ona se završavala nabrajanjem imena srebreničkih žrtava. Nisam to radio ni sa kakvom kalkulacijom da bih radio negde ponovo ili da ne bih nikad više radio. To je bila moja potreba i mislim da je to ono s čim srpsko društvo treba da se suoči i s čim se još uvek nije suočilo. Dok ne bude nekakav spomenik tim ljudima u Beogradu, tu nema nekog rešenja. Svojim odlukama, društvo pokazuje da se ne može suočiti sa jučerašnjicom. Mislim da bi neko iz Srbije mogao da napravi tako nešto u Hrvatskoj, ali to treba pitati ljude koji tamo rade", zaključio je Frljić.
