Evo zašto su neki ljudi tolerantniji na bol.
Možda se secate epizode iz serije "Prijatelji" kada Fibi i Rejcel odluce da se istetoviraju, a Fibi se na kraju vrati sa jednom crnom tackicom mastila na koži jer nije mogla da izdrži bol.
Iako je ovo samo serija, vrlo dobro ilustruje cinjenicu da neki ljudi bol podnose i osecaju manje nego neki drugi.
Bol je najcešci razlog zbog kojeg ljudi traže medicinsku pomoc. U normalnim okolnostima, bol signalizira povredu, a prirodna reakcija na to je da se zaštitimo kako bismo se oporavili, a bol se smanjio i na kraju prestao.
Elem, ljudi se razlikuju ne samo po sposobnostima, vec i po toleranciji i reakciji na bol, a evo i zašto je tako...
Isti faktori – psihosocijalni, genetski, okruženje – koji odreduju naše zdravlje, uticu i na našu osetljivost na bol.
Dakle, pored gena koji igraju veoma važnu ulogu u tome, od mentalnog i fizickog stanja osobe, od njenih prethodnih iskustava – bolnih, traumaticnih – ali i od okruženja, može da zavisi njena reakcija na bol.
Nisu svi geni za bol isti
Zna se dosta toga o broju i lokaciji gena koji cine naš DNK. Identifikovani su i milioni malih varijacija u tim genima, od kojih neki imaju poznate efekte, a neki ne.
Te varijacije mogu da se jave u razlicitim formama, ali najvažnija je varijacija nukleotidnog polimorfizma ili skraceno SNP. Postoji približno 10 miliona poznatih SNP-ova u ljudskom genomu, a jedinstvena kombinacija SNP-a cini DNK jedinstvenim.
Brojni dokazi sve više ukazuju na to da desetine gena i razlicitih varijacija odreduju i našu osetljivost na bol, kao i to koliko analgetici mogu da smanje bol ili cak rizik od razvijanja hronicnog bola.
Istorija tolerancije na bol
Prve studije na temu osetljivosti na bol radene su medu porodicama koje su imale vrlo retko stanje okarakterisano kao odsustvo bola. Prvim takvim slucajem se smatra covek koji je radio u putujucem cirkusu The Human Pincushion.
Šezdesetih godina prošlog veka ispostavilo se da postoji nekoliko porodicama sa decom koja su "imuna" na bol.
Tada medicina nije toliko napredovala da bi se utvrdio uzrok, ali se ispostavilo da u tim porodicama postoji CIP – odnosno specificna mutacija gena koja sprecava slanje signala za bol.
Iako možda zvuci idealno živeti život u kojem ne možete da osetite fizicki bol, ovi ljudi moraju da budu veoma na oprezu zbog ozbiljnih povreda ili fatalnih bolesti.
Jer, recimo, kada dete padne i udari koleno, ono obicno place, ali kada ne oseca bol, ono nece plakati cak ni da polomi nogu.
Takode, neosetljivost na bol znaci da osoba ne može da oseti ni bol u grudima koji upozorava na srcani udar ili slicna medicinska stanja koja mogu da se završe fatalno.