Ivan Vuković je to izjavio povodom najave sutrašnje "Centralne proslave jubileja 100 godina od oslobođenja Boke i ujedinjenja - Pokoljenja djela sude".
Vuković je rekao da Podgorica neće učestvovati u slavljenju tragičnog trenutka crnogorske istorije, Podgoričke skupštine i da zahteva za proslavu do sada nije bilo.
"Glavni grad neće učestvovati u perverzijama koje gledamo na teritoriji Crne Gore, u kojima se slavi tragični trenutak naše države i sve ono što je protivno onome što je predstavljala Crna Gora. Zahteva oko proslave nije bilo, ali se zna kako ćemo se prema njima ophoditi”, kazao je Vuković.
Vuković je naveo da Ministarstvo odbrane i VCG nije samo kredibilni međunarodni partner, već je i važan partner glavnog grada na brojnim projektima i poslovima, koji možda i nisu u direktnoj vezi sa onim što je primarna delatost vojske.
Prema rečima Vukovića, u toku je izmeštanje spomenika Josipu Brozu Titu iz spomen sobe u kasarni u Maslinama na neku lokaciju u Podgorici, koja još nije određena.
"Ako sve bude kako treba, nije nerealno da spomenik ugleda svetlost dana već 19 decembra", rekao je Vuković.
Crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković, na pitanje novinara da li će Crna Gora obeležiti 100 godina od završetka Prvog svetskog rata, kazao da je "Crna Gora bila na strani pobednica i Prvog i Drugog svetskog rata".
"Mi možemo da se ponosimo činjenicom da je Vojska i Crna Gora bila na pravoj strani istorije. Poslavili smo Dan Vojske 5. oktobra kao prilog proslavi pobede u Prvom svetskom ratu. Nema naknadne proslave", kazao je Bošković, koji je bio na sastanku sa Vukovićem.
Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori, poznatija kao Podgorička skupština, izglasala je ujedinjenje Crne Gore i Srbije.
Uprkos zabrani, Bećković govori na proslavi u Budvi
U prisustvu vojske Kraljevine Srbije, po proterivanju austrougarskih trupa, odluku o ujedinjenju izglasalo je 160 poslanika Podgoričke skupštine, a taj dokument je predviđao da se Crna Gora ujedini sa Srbijom u jednu državu pod dinastijom Karađorđević.
Prema odluci Podgoričke skupštine, crnogorski suveren - kralj Nikola zbačen je sa prestola.
Odluka Podgoričke skupštine od 26. novembra o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom bila je uvod u proglašenje zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra u Beogradu.
Crna Gora je na početku Prvog svetskog rata stala na stranu saveznika, da bi 1916. godine bila okupirana od Austrougarske a potom i kapitulirala.
Kralj Nikola i crnogorska vlada emigrirali su tada iz zemlje, a 1918. godine u Crnu Goru dolaze savezničke i srpske trupe koje je oslobađaju od austrougarske okupacije.
Crna Gora nije učestvovala na Mirovnoj konferenciji u Versaju posle Prvog svetskog rata a zahtev kralja Nikola Pariskoj konferenciji da se povrati njena nezavisnost je odbijen.
"Crna Gora 'nadhrvatila' Hrvate"
Odmah nakon odluke Podgoričke skupštine o ujedinjenju, u Crnoj Gori je izbila takozvana Božićna pobuna pristalica svrgnutog kralja Nikole i konfederalnog jugoslovenskog ujedinjenja pod tuđom dinastijom.
Tu pobunu, uz pomoć saveznika, guši srpska vojska, a oružane borbe crnogorskih komita nastavljaju da traju sve do 1924. godine kada oni konačno prihvataju amnestiju kralja Aleksandra Karađorđevića.
Međunarodna posmatračka komisija, sastavljena od više članova iz različitih država, diplomatski je saopštila da su odluke Podgoričke skupštine odražavale većinsku volju stanovništva tadašnje Crne Gore.
Crna Gora i Srbija bile su u raznim oblicima zajedničke im države 88 godina, odnosno sve do referendum 21. maja 2006. godina, na kojem je izglasana crnogorska nezavisnost, čime je i Srbija ponovo postala samostalna država.