• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Istraživanje: Najopasnije tačke u vožnji u Beogradu

Izvor mondo.rs

Koliko je u Beogradu saobraćaj problematičan, pokazuje dokument objavljen na Portalu otvorenih podataka, prema kojem je od januara do novembra 2018. godine, svakog meseca u proseku stradalo čak osmoro ljudi.

 Saobraćajne nesreće u Beogradu 2018. statistika Izvor: Infogram/Olivera Živković, MONDO

/autor teksta i grafike: Olivera Živković/

Kako bismo što bolje predstavili životnu opasnost od nesmotrene vožnje i grešaka koje vozači svakodnevno prave, analizirali smo skup podataka objavljen na Portalu otvorenih podataka, ustupljen od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.

Rezultati pokazuju da je do početka novembra ove godine zabeležena neverovatna 14.861 saobraćajna nesreća. Ovaj broj je svakako zastrašujući, ali u poređenju sa prethodne dve godine pokazuje pozitivan trend. U glavnom gradu se 2016. i 2017. desilo više od 17.000 udesa godišnje.

Nov Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je usvojen ovog proleća, doneo je daleko strožije kazne, koje su uticale da se smanji broj nesreća.

U prvih 11 meseci 80 udesa bilo sa smrtnim ishodom. Ostalo su situacije u kojima je dolazilo do povreda i materijalne štete.  

To znači da je u proseku mesečno bilo oko 1.550 udesa, od čega je osam imalo smrtonosni ishod. Dokument sadrži isključivo podatke o drumskim vozilima.

Prema vrstama saobraćajnih nesreća, najveći broj odnosi se na sudar dva vozila, sa ili bez skretanja, sa parkiranim vozilom, zatim udes u kojem učestvuje jedno vozilo i na kraju udes sa pešacima.

Najveći broj smrtnih slučajeva u saobraćaju (40%) dogodio se zbog prelazaka pešaka van pešačkog prelaza, u 30% slučajeva stradalo je u sudaru najmanje dva vozila i to čeono, zatim pri sustizanju ili pri skretanju vozila i na raskrsnicama, dok je 20% u izolovanim udesima.

Izvor: Infogram/Olivera Živković, MONDO

Sudari vozila, u kojoj jedno sustiže drugo, najčešći su uzrok materijalne štete ili povređenih, što ukazuje na to da vozači slabije vode računa o držanju odgovarajuće distance sa ostalim učesnicima u saobraćaju.

Nemojte se "lepiti" na branik - veoma je opasno!

NAJOPASNIJI POPODNEVNI i VEČERNJI SATI

Analizirani podaci pokazuju da se čak 60% nesreća dešava u periodu između podneva i ponoći.

Udesi sa smrtnim ishodom najviše se dešavaju baš kada se Beograđani vraćaju sa posla u kasnim popodnevnim i večernjim satima, dok se manji broj smrtnih ishoda, oko 25%, dešava u kasnim jutarnjim satima.

CENTAR BEOGRADA, NOVI BEOGRAD i ZEMUN NAJKRITIČNIJI

Mapa nesreća čiji je ishod bio smrtonosan pokazuju da su centralni delovi starog Beograda, ali i Novi Beograd i Zemun najopasniji za vozače.

Izvor: Google maps/Olivera Živković, MONDO

Upoređivanjem podataka o saobraćajnim nesrećama u protekle četiri godine, najmanje je nesreća bilo 2015. nakon čega se primećuje značajan porast u naredne dve godine.

Koliko nas gine na putevima u celoj zemlji

Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja navodi da se broj saobraćajnih nesreća u Beogradu od 1998. godine, kada su poginule 272 osobe, smanjio za gotovo tri puta. On ističe da je cilj nacionalne strategije za bezbednost u saobraćaju da se do 2020. godine broj nesreća prepolovi.

"Koliko god da se preduzima, to nije dovoljno jer ljudi i dalje stradaju u saobraćaju, što je neprihvatljivo. Moramo najviše da radimo na saobraćajnom obrazovanju i vaspitanju dece i mladih i na podizanju svesti kod odraslih, jer je ipak iza najvećeg broja saobraćajnih nezgoda greška čoveka", objašnjava Okanović za naš portal.

Izvor: Infogram/Olivera Živković, MONDO

On dodaje da bezbednost ulica mora da se unapređuje izgradnjom trotoara, javne rasvete i unapređenjem bezbednosti pešačkih prelaza.

Iako se rezultati ovog istraživanja odnose samo na teritoriju i užu okolinu grada Beograda, podaci Evropskog odbora za bezbednost u saobraćaju (ETSC) pokazuju da se u Srbiji ipak smanjuje broj saobraćajnih nesreća i smrtnih ishoda.

Međutim, naša zemlja se i dalje nalazi u crvenoj zoni po broju udesa u odnosu na mnoge evropske zemlje. U "crvenom" još samo Hrvatska, Rumunija i Bugarska.   

Komentari 7

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Deda

Ovčanski put. Svaki put kada ga prelazite, rizikujete život. Posle više prijava, apela, molbi i izgubljenih života - nadležni ćute i ne intervenišu

lili

Ovolike nesrece su i rezultat porasti broja automobila na ulicama. Po nekad je kolona toliko velika da ne mozete preci ulicu. Vredelo bi istraziti koliko se to saobracaj povecao za pislednjih par godina. Bez obzira na mogucnosti naroda sam Beograd nije projektovan za ovoliki saobracaj.

1223567

Pravilan izraz je saobraćajna nezgoda, a ne nesreća. Takođe, kaže se stroži, a ne strožiji.

special image