• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Tucindan je, evo koji su običaji

Izvor mondo.rs

Pravoslavni vernici obeležavaju Tucindan, dan kada se kolje prase ili jagnje i sprema božićna pečenica. Običaji nalažu da se životinja prvo ošamuti, pa ubije. Neki kažu da danas "valja tući i nevaljajlu decu", a drugi savetuju suprotno.

 Tucindan je, evo koji su običaji Izvor: MONDO/Stefan Stojanović
Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Tucindan je narodni praznik koji se obeležava, dva dana pred Božić, odnosno dan pred Badnji dan, a običaji nalažu da baš danas treba spremiti pečenicu za Božić.

Praznik je nazvan Tucindan jer se nekada prase ili jagnje "tuklo"odnosno udaralo krupicom soli ili ušicama od sekire, pa se onda, tako ubijeno ili ošamućeno, klalo i redilo. 

Za pečenicu se obično kolje nazime (mlado svinjče) ili jagnje "veselica", a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku.

Pečeno prase ili jagnje nazivalo se i "božićnjara". Posle posta, koji traje do 7. januara po gregorijanskom kalendaru, vernici treba da se na Božić omrse pečenicom, njenom mašću ili jabukom i dunjom koje su izvađene iz nje.

Običaj vezan za klanje pečenice, ostao je verovatno iz stranih mnogobožačkih vremena, vezan za žrtvoprinošenje. Crkva ga je prihvatila i blagoslovila, jer posle Božićnjeg posta, koji traje šest nedelja, jača hrana dobro dođe, pogotovo što su tada izuzetno jaki mrazevi i zime.

Kokoška, guska, patka ili ćurka, međutim, u mnogim se krajevima ni u kom slučaju ne smeju naći na prazničnoj trpezi zbog verovanja da je pernata živina simbol "nazadovanja i rasturanja kuće jer kljuca i baca zemlju iza sebe". Tamo gde se, ipak, kolje za supu, odmah se odbace glava i noge.

U nekim krajevima, na Tucindan se ne večera za stolom nego na podu. Prvo se postavljaju so i beli luk, a onda hleb, pasulj, kupus i ostala posna hrana. Za večerom domaćin mora biti okrenut istoku.

Vratite dugove i ne dajte ništa

Na Tucindan se, prema narodnom verovanju, ne sme ništa davati iz kuće, jer će onda cele godine stvari samo "izlaziti" iz doma. Takođe, danas treba obavezno vratiti sve dugove i izmiriti sve račune, jer ćete u suprotnom biti dužni sve do narednog Božića.

Pečenica se peče sutradan i na Badnje veče unosi se u kuću.

Na Tucindan su ponegde decu "koja to zasluže" i kažnjavali, pa i tukli, a posle tog dana ne, jer bi, po verovanju, na mestu udarca iskočili čirevi.

Tako se na Tucindan održao običaj, kao u nekim mestima severnog Banata, da roditelji simbolično "tuku" decu da bi bila valjana i poslušna.

Prema drugom verovanju, na današnji dan nikako ne valja tući decu jer će u tom slučaju cele godine biti nevaljala, a izaći će im i čir na svakom mestu gde danas budu udarena.

Ako su deca  danas ipak dobila neku ćušku, onaj koji je danas udaren treba da kaže "Čiri, miri da imaš dvadesetčetiri".

Od Tucindana počinje i uređenje i spremanje kuće za Božić, praznik rođenja Hrista.

Domaćica priprema brašno za mešenje, posudu sa zrnevljem žita, a u selima menja slamu u gnezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će prosuti na Badnje veče po slami razastrtoj u kući, a deca ih pokupiti pijučući.

SVETI NAUM OHRIDSKI - ISCELJUJE OD LUDILA

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju i svetog Nauma Ohridskog.

Sveti Naum Ohridski bio je učenik svetih Ćirila i Metodija i jedan od Petočislenika, koji su najrevnosnije sarađivali sa apostolima slovenskim.

Rodom iz okoline Soluna, putovao je u Rim, gde se proslavio čudotvornom moći kao i velikom učenošću.

Govorio je mnoge jezikepo povratku iz Rima nastanio se na obalama Ohridskog jezera.

Dok je sveti Kliment delovao kao episkop u Ohridu, sveti Naum je osnovao na južnoj obali jezera manastir, koji i danas krasi tu obalu, kao što ime sveti Naum krasi istoriju slovenskog hrišćanstva.

Oko svetog Nauma sabralo se mnoštvo monaha sa čitavog Balkana.

Sveti Naum je bio mudar učitelj, jedinstven predvodnik monaha, odlučan podvižnik, čudotvoran molitvenik i duhovnik.

Naročito se trudio da prevede Sveto pismo i ostale crkvene knjige sa grčkog jezika na slovenski.

Činio je čuda i za života i posle zemaljske smrti.

Njegove čudotvorne mošti, smatraju vernici, i danas zadivljuju mnogobrojnim čudesima, naročito isceljenjima od teških bolesti, posebno ludila.

Sveti Naum se upokojio u prvoj polovini 10. veka.

Komentari 18

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

008

Ја не видим разлику између вегана који годишње убију 100 мува и 1000 комараца(сложићемо се да су они жива створења)и неког тамо сељака који је наследио од оца обичај да припреми печеницу ,да се окупи породица око богате трпезе.Правда за "мале" животиње,!

Mala Мо

После дугих 40 дана поста,лепо је да на најрадоснији празник рођења Христовог буде богатија трпеза и да се породице окупе око ње пошто нико тада не ради.Пре тога наравно, на свету ЛИТУРГИЈУ и ПРИЧЕШЋЕ.Све остало су пагански обичаји.

Sloven

Sledi masovni napad veliko pravoslavaca na prasad...

special image