Srbija je u grupi evropskih zemalja u kojoj se na alkohol ne troši mnogo novca. Kada je u pitanju količina popijenog, statistika je drugačija - Srbija zauzima 12. mesto.
U EU po stanovniku se troši prosecno 300 evra na alkohol. Najviše troše bivše sovjetske balticke zemlje Estonija, Letonija i Litvanija, najmanje Španija i Grcka. Srbija je u grupi zemalja koje troše manje. U Estoniji se pet odsto kucnog budžeta potroši na alkohol, dok je u Srbiji ta cifra 1,7 odsto.
Psihijatar Nevena Calovska kaže da rezultati ne iznenaduju.
"Socio-kulturološki obrazac u ovim zemljama tradicionalno je vezan za konzumaciju žestokih pica, jer su ona najviše na raspolaganju. Njihovi porodicni stilovi vezani su za radost i tugu, povezani sa konzumiranjem velikih kolicina alkohola", kaže Nevena Calovska za RTS i ukazuje da treba da razlikujemo situacije kada mi kontrolišemo alkohol od trenutaka kada postajemo zarobljeni.
Kada se govori o litrima, statistika izgleda drugacije. Najviše mesecno popiju Belgijanci, 12 litara godišnje, Rusi su na sedmom mestu, a Srbi na 12. mestu sa devet litara alkohola.
Od obicaja, preko uživanja, do utapanja problema u caši, odnosno preterivanja i opijanja - neki vrlo brzo dodu. Kada je rec o povremenom teškom pijanstvu kod starijih od 15 godina: najmanje takvih epizoda bilo je na Kipru, pet odsto osoba mesecno, a najviše u Norveškoj - cak 44 odsto.
Prema podacima Batuta, polovina mladih povremeno pije, a petina se povremeno opija. Prvo pijanstvo je sa 13 i po godina.
"Ono što vidamo je da se uzimaju preterane kolicine, uglavnom u društvu. Nekako društveni život mladih je drugaciji nego pre dve ili tri generacije, vezan je za zatvorene prostore i insistiranje da se vikendi provode u društvu i da je alkoholisanje znak pripadanja grupi i odraslosti", objašnjava Calovska.
Ukazuje da alkohol postoji otkako postoji covek i da je on najefikasniji anksiolitik.
"Ljudi ga piju jer opušta, cini da se bolje osecaju, dok je u tom okviru, možemo da govorimo o necemu što je socijalno prihvatljivo, ali kada govorimo o alkoholu radi alkoholisanja to zabrinjava. Važno je informisati mlade koliko je moguce. Do 18. godine alkohol može ozbiljno da ošteti centralni nervni sistem i zato je važno da se na zašticen nacin konzumira", rekla je Calovska
Zabranjeno je prodavati alkohol mladima od 18 godina. U slucaju sumnje da je potrošac lice mlade od 18 godina, trgovac nije dužan da proda ili usluži alkoholno pice dok na uvid ne dobije licnu kartu, pasoš ili vozacku dozvolu.
Zabrana prodaje alkohola posle 22 sata ukinuta je 2015, jer nije imala željeni efekat da maloletna lica ne kupuju alkohol, rekli su nadležni.