Astma je hronična bolest disajnih puteva od koje u svetu boluje oko pet odsto odraslih i oko 12 odsto dece. Evo šta treba da znate.
Osobe koje pate od astme napad astme opisuju kao "osecaj da vam nešto teško sedi na grudima", da vas "neko guši jastukom", što prilicno dobro docarava situaciju u kojoj ne možete da dodete do daha zbog zapaljenskih procesa koji se odigravaju u plucima i disajnim putevima.
Iako se ova dijagnoza postavlja relativno jednostavno, i ublažavanje simptoma je dosta efikasno, lekari još nemaju konacan odgovor na pitanje šta astmu izaziva i kako je izleciti.
Evo kratkog pregleda onoga što bi trebalo da znate o ovoj bolesti, od simptoma do "okidaca":
Napadi astme su povezani sa alergijama
Fizicki proces koji se odvija kad osoba ima napad kijanja tokom sezone polenskih alergija slican je onom koji se dešava kad nastupi napad astme. Ali, dok je u prvom slucaju posledica samo neprijatnost, u slucaju napada astme, posledice mogu biti mnogo, mnogo ozbiljnije, ponekad cak i opasne po život.
Kad je osoba koja pati od alergija izložena alergenima, organizam stvara antitela koji se vezuju za taj alergen, ali i odredena jedinjenja koja izazivaju alergijske simptome. Kod vecine ljudi, ti simptomi ce biti ograniceni na glavu (oci pocinju da suze, nos curi, osoba kija…), ali kod osoba koje imaju astmu, osecaju se u plucima. Kad se u plucima odvija neki zapaljenski proces, zidovi disajnih puteva oteknu, sluz puni kanale i prakticno onemogucava protok vazduha, izazivajuci uobicajene simptome astme: specificnan "šišteci" zvuk tokom disanja, kratak dah, kašljanje. U najtežim slucajevima, napad astme može biti i fatalan.
Astma je najcešca hronicna bolest kod dece
Od ove hronicne bolesti disajnih puteva boluje oko 12 odsto dece i oko osam odsto odraslih u Srbiji.
Do 2025. godine broj astmaticara u svetu mogao bi da se poveca za više od 20 odsto što znaci da bi od te bolesti moglo da boluje 400 miliona ljudi.
Astma je možda nasledna
Iako medicina još nema konacan odgovor na pitanje šta izaziva astmu, zna se da se ponekad javlja u više generacija u jednoj porodici. Studija iz 2010. godine pokazala je da je gotovo dvostruko viši rizik da dete ima astmu ako je ima jedan od roditelja, i cak cetiri puta viši ako je ima jedan od roditelja i neko od baka ili deka. Pošto je astma povezana sa alergijama, genetska predispozicija za alergije, poznata kao atopija, može da objasni neke slucajeve astme.
Kako se postavlja dijagnoza
Da bi se postavila dijagnoza astme potrebno je uraditi odredene testove, uzeti anamnesticke podatke, obaviti fizikalni pregled, spirometriju, RTG pluca.
Preterana cistoca povecava rizik od astme
Okruženje od najranijeg uzrasta ima važnu ulogu u eventualnom razvoju ove bolesti. Osobe koje su odrasle u "razumno" cistim uslovima, bile tokom detinjstva u kontaktu sa životinjama i živele u porodicama sa vecim brojem clanova imaju manji rizik od pojave astme. Jedno od mogucih objašnjenja je i teza po kojoj su deca koja su izložena bakterijama i patogenima dok im se imuni sistem razvija, dakle u ranom uzrastu, imaju manji rizik od razvoja alergija i astme. Ukoliko deca rastu u "sterilnom" okruženju, prema ovoj teoriji, njihov imuni sistem reagovace mnogo burnije kad dode u kontakt sa alergenima, piše Mental Floss.
"Okidaci" za astmu su svuda
Napade astme može da izazove prašina, duvanski dim, izduvni gasovi automobila, bud, dlaka kucnih ljubimaca… Ali, ima i "okidaca" koji ne dolaze iz spoljašnje sredine, kao što su prehlade, infekcije sinusa, refluks, hiperventilacija izazvana stresom…
Fizicka aktivnost i astma
Osobe koje imaju astmu moraju se pre vežbanja posavetovati sa lekarom, koji ce ih posavetovati koji tip treninga da odaberu, u zavisnosti od njihovog stanja.
Postoje dva tipa lekova
U lecenju se koriste dva tipa medikamenata, jedni su oni koji dugorocno stavljaju astmu pod kontrolu, a drugi oni koji donose trenutno olakšanje simptoma. Pacijenti bi trebalo da se pridržavaju prepisane terapije. Najveci problem je što oboleli od astme cesto lekove uzimaju samo kad dobiju napad, i to one koji ublažavaju simptome, a ne zapaljenje. Prekomerno korišcenje pumpice može da dovede do pogoršanja simptoma i ucestalijih napada astme.
Za astmu ne postoji lek, ali simptomi ponekad tokom godina postaju slabiji
Iako se astma može savremenom terapijom i saradnjom pacijenta sa lekarima držati pod kontrolom, za hronicne bolesti lek ne postoji. Ali, dešava se da pacijenti ponekad "prerastu" ovo stanje, pa da osoba koja je u detinjstvu patila od astme u odraslom dobu nema više ovih problema. Ipak, kod osoba koje su nekad imale astmaticne napade, rizik od njihovog ponovnog javljanja nikad ne nestaje sasvim.