Srbija i Albanija su dve ekonomije na Zapadnom Balkanu koje imaju najnižu stopu nezaposlenosti, dok je nezaposlenost na Kosovu najveća i iznosi 29 odsto.
To se navodi u najnovijem izveštaju Svetske banke i Beckog instituta za medunarodne ekonomske studije o trendovima na tržištima rada na Zapadnom Balkanu za 2018. godinu.
Kako se navodi, privredni rast u zemljama Zapadnog Balkana nije bio dovoljan da ubrza i rast broja radnih mesta, a najveci rast zaposlenosti zabeležen je u Albaniji i Crnoj Gori sa 3,3 odsto, Severnoj Makedoniji sa 2,1, BiH sa 0,8 i Srbiji sa 0,5 odsto.
Nezaposlenost je pala na istorijske minimume u vecini ekonomija Zapadnog Balkana, sa 16,2 procenta na 15,3 odsto u prošloj godini, pri cemu su se nacionalne stope kretale od oko 12 posto u Srbiji i Albaniji do 29 procenata na Kosovu, pokazao je izveštaj.
Istovremeno, zaposlenost u regionu je porasla za 1,1 odsto od drugog kvartala 2017. do drugog kvartala 2018., a u Srbiji za 0,5 procenata.
To je, kako je ukazala viši ekonomista u Beckom institutu za medunarodne ekonomske studije Hermina Vidovic nešto sporiji rast zaposlenosti u odnosu na uporedni period godinu dana ranije, a kao jedan od mogucih razloga za to navodi jacanje produktivnosti koje, mada je poguralo rast BDP-a regiona, može da znaci da je potrebno manje radnika.
Evo gde ima najmanje nezaposlenih u Srbiji
U Srbiji je, istice, registrovan pad broja neformalno zaposlenih, dok je u Albaniji i Severnoj Makedoniji registrovano povecanje.
Dugorocna nezaposlenost, medutim, vec godinama predstavlja izazov za region, a cak 68 odsto od svih nezaposlenih u regionu su dugorocno nezaposleni, i to uglavnom radnici u naponu snage, izmedu 25 i 54 godine starosti, kao i oni koji imaju diplomu srednje škole.
Viši strucnjak Svetske banke za socijalnu zaštitu Gonsalo Rejes je rekao da su troškovi rada u regionu niski u apsolutnim iznosima u poredenju sa EU, imajuci u vidu cinjenicu da je nivo zarada nizak, ali da su, ako se porede sa BDP-om po glavi stanovnika, oni vrlo visoki.
NSZ: Evo koliko je ljudi u Srbiji nezaposleno
I doprinosi za socijalno osiguranje su visoki u regionu, cak i viši nego u EU, kao i oporezivanje dohotka za radnike s niskim primanjima i radnike koji nekoga izdržavaju.
Zbog toga su, kako je porucio, potrebne sveobuhvatne reforme kako bi se unapredila situacija na tržištu rada.