mondo.rs

Sa roditeljima živimo do 30.

Autor:

Mladi ljudi u Srbiji žive sa roditeljima do 30, a tek svaka sedma mlada osoba živi samostalno, pišu "Novosti".

Sa roditeljima živimo do 30. Foto: Guliver/Getty Images/Highwaystarz-Photography

Mladi u našoj zemlji uglavnom napuštaju roditeljski dom u tridesetim godinama života, za razliku od mladih u skandinavskim zemljama koji se osamostaljuju već u dvadesetim. Srbi se teško odriču topline porodičnog doma, a prema podacima istraživanja – tek svaka sedma mlada osoba u Srbiji živi samostalno.

Kao glavne razloge sociolozi i psiholozi navode finansijsku zavisnost od roditelja i nemogućnost da dovoljno zarade za samostalni život, dok je jak faktor tradicionalna porodica i kasno stupanje u bračnu zajednicu.

Kako je u unutrašnjosti

Mladi iz unutrašnjosti Srbije se mnogo ranije susreću sa samostalnim životom, zbog selidbe u veći grad. Iako delom zavise finansijski od roditelja, ipak, nauče da se brinu o sebi i samostalniji su od svojih vršnjaka koji studiraju u rodnom gradu.

Iako nedostatak novca i adekvatnog posla prolongira odlazak iz kuće, u produženom boravku kod roditelja, prema mišljenju stručnjaka, mladi osim skuvanog ručka i opranog veša, dobijaju i priliku da uštede za putovanja i kupovinu. Na taj način, novac koji bi davali za stanarinu, koriste za lična zadovoljstva.

"Finansijski razlozi jesu dominantan problem jer često i pored posla mladi nisu u mogućnosti da samostalno žive od sopstvene zarade", kaže za "Novosti" psiholog Elena Kuzmanović. "A ukoliko žele i nešto kvalitetniji život, koji podrazumeva putovanja i kupovinu raznih raznih stvari, onda im život u zajednici pomaže da troškove smanje na minimum, a da im plata bude neka vrsta džeparca. Ali se, recimo, postavlja pitanje, zašto stan ne dele sa prijateljima, posebno ako žive u mestu u kom su rođeni".

Strah od odrastanja i preuzimanje brige o sopstvenom životu takođe koči mnoge mlade. S druge strane, današnje porodice su mnogo privrženije deci nego ranije, kažu stručnjaci, pa je čest sindrom straha od "praznog gnezda".

"Današnje generacije imaju drugačiji sistem vrednosti i očekivanja od svoje budućnosti, a možda manje radnih naivka i discipline koja je potrebna da se ta očekivanja i zadovolje. Više ih vodi princip zadovoljstva, a roditelji su posvećeniji i smatraju da moraju što duže da budu na raspolaganju svojoj deci", ističe Kuzmanovićeva.

U EU prosek sa 26 godina

Prema istraživanju Eurostata, Šveđani napuštaju roditeljski dom sa 19 godina, Danci godinu dana kasnije, a Finci sa oko 22 godine. Kada je reč o proseku EU, osamostaljuju se sa 26 godina. Omladina u Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj, napušta porodično gnezdo između 23. i 24. godine. Španci i Portugalci sa 29, dok najduže u njemu borave Srbi, Hrvati, Makedonci, Italijani...

"Roditelji im podsvesno produžavaju detinjstvo, savetujući ih da ostanu u zajednici dok se ne pruži prilika da kupe stan, a da novac ne trože uzaludno na kiriju", objašnjava ona.

Podaci istraživanja Instituta za sociološka istraživanja "Mladi naša sadašnjost", potvrđuju da se mladi oslanjaju na porodične resurse. Pošto se zasnivanje bračne zajednice odlaže, tek tada se većina njih i iseli.

Kada je reč o osamostaljivanju, mladi u Srbiji slede neke globalne trendove, kao što je odlaganje zasnivanja porodice, do kasnih dvadesetih ili ranih tridesetih, navodi se u studiji. Destandardizacija tranzicije u odraslost, koja podrazumeva odvajanje, selidbu od roditelja, još nije prisutna u južnoevropskom modelu porodice.

Krovna organizacija mladih Srbije, radeći mnogobrojna istraživanja došla je do podataka da je neizvesnost glavna kočnica omladini.

"Mladi ne misle da će se odmah po završetku škole odmah zaposliti, a polovina ne veruje da će to biti na poziciji za koju su se školovali", kaže Nikola Ristiz iz te organizacije. "Takođe, ne mogu da očekuju plate dovoljne da otplaćuju kredite za nekretninu kako bi se osamostalili".

Povezano

Sve vesti