Lajf koučevi u najvećem broju slučajeva nemaju predstavu o psihologiji. Drugim rečima, otišli kod vračare ili kod "lajf kouča", isto vam se hvata.
U Srbiji postoji nekoliko stotina "lajf kouceva", odnosno trenera licnih veština, koji papreno naplacuju svoje "strucne" usluge, iako mnogi od njih ne poseduju nikakvo znanje o psihologiji.
Mada se za lajf kouceve cesto kaže da su obuceni za psihoterapiju isto onoliko koliko je za upotrebu leka edukovana osoba koja procita uputsvo koje se nalazi u kutiji medikamenta, zahvaljujuci rupama u zakonu, mnogi nadripsiholozi bave se mentalnim zdravljem nacije i to po paprenim cenama, piše "Politika".
Oni se u javnosti najcešce reklamiraju pod egzoticnim imenima koja u sebi sadrže prefiks "psiho", iako im njihovo bazicno obrazovanje ne omogucava da se bave savetovanjem ljudi.
Zbog toga se Društvo psihologa Srbije duže od jedne decenije bori da se Zakon o uslovima za obavljanje psihološke delatnosti inovira i uskladi sa ostalim strukovnim zakonima u Evropi. Novim zakonom o psihološkoj delatnosti, izmedu ostalog, predvideno je i osnivanje komore psihologa koja bi u ime države regulisala profesionalnu delatnost psihologa i izdavala licence za rad, umesto pet ministarstava koja svojim pravilnicima i podzakonskim aktima trenutno definišu njihovu delatnost. Na taj nacin, obezbedio bi se nadzor nad radom psihologa, a klijenti zaštitili od samozvanih iscelitelja duše.
"Zakon je napisan i usvojen od strane Izvršnog odbora Društva psihologa Srbije i uskoro ce biti predat Vladi Srbije ili nekom od ministarstava", najavio je dr Ivan Jerkovic, predsednik Društva psihologa Srbije, na proteklom 67. kongresu psihologa Srbije, koji je održan na Zlatiboru.
U razgovoru za "Politiku", dr Jerkovic istice da psiholozi istovremeno moraju da se bore za status struke i protiv samozvanih trenera životnih veština, koji nemaju nikakvo obrazovanje ni znanje o ljudskoj duši. Prema podacima Društva psihologa Srbije, u našoj zemlji ima oko 4.000 psihologa, od kojih polovina radi u struci, a psihološka delatnost uredena je zakonom iz 1996. godine, sa dopunama iz 2005.
"Najveci broj psihologa zaposlen je u prosveti, a najveci pad beleži se u zdravstvenom sektoru. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti psiholozima je ucinjena 'medveda usluga' i ukinut pripravnicki staž, što znaci da strucno usavršavanje nije obaveza. Medutim, to znaci i da psiholozi ne mogu da budu ni na jednom rukovodecem položaju u zdravstvu, jer nemaju položen državni ispit. S druge strane, veliki broj ljudi se u javnosti lažno predstavljaju kao psiholozi, a problem nastaje kada ove osobe daju uputstva i savete za život u nekim osetljivim i turbulentnim životnim situacijama kao što su razvod braka, davanje otkaza ili rešavanje porodicnih problema", naglašava Ivan Jerkovic.
Iako je Hrvatska jedina zemlja u regionu koja je uspela da donese Zakon o psihološkoj delatnosti i osnuje strukovnu komoru psihologa koja izdaje licence za rad, predsednik Hrvatskog psihološkog društva Josp Lopižic istice da, uprkos dobrim zakonima, ima mnogo "diletanata koji blamiraju profesiju".
"Nedavno je Ministarstvo zdravlja Hrvatske podnelo krivicnu prijavu protiv motivacione govornice A. B, zbog nadrilekarstva. Takvih ima poput pecuraka posle kiše. Nije problem u tome što ljudi odlaze kod gatara, vec u tome što se gatare predstavljaju kao psiholozi. Ljude treba edukovati da se ne ide kod lajf kouca kad postoji obiljan životni problem", kaže Lopižic.
Iako se diploma psihologa može dobiti na šest fakulteta u Hrvatskoj, licencu za rad izdaje samo Komora psihologa i ona se obnavlja na svakih šest godina.
Predsednik Društva psihologa Slovenije Marko Vrtovec istice da ni Slovenija nije donela zakon o psihološkoj delatnosti, niti je uspela da osnuje psihološku komoru. Jednstavno ne postoji politicka volja da se taj zakon donese, rezignirano kaže Vrotovec.
Gotovo je identicna situacija i u Republici Srpskoj, gde se, prema recima predsednice Društva psihologa Dijane Ðuric, psiholozi vec 16 godina bore da donesu zakon o psihološkoj delatnosti.
Situacija ništa bolja nije ni u Crnoj Gori: "I mi se trudimo da usvojimo zakon o psihološkoj delatnosti i da se izborimo za status struke. U klasifikaciji profesija nismo prepoznati kao psiholozi, vec kao savetnici. Ministarstvo obrazovanja proglasilo se službeno nenadležnim za nas, a Ministarstvo zdravlja nas tretira kao saradnike lekara. Društvo psihologa Crne Gore ima status nevladine organizacije", zakljucuje Radiša Šcekic, predsednik Društva psihologa Crne Gore.
Na 67. kongresu psihologa Srbije potpisan je memorandum o saradnji koji predstavlja uvod u zajednicke aktivnosti i organizovanje strucnih skupova regionalnog karaktera.