• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zašto su potrebne borkinje, vojnikinje i psihološkinje

Izvor mondo.rs

U novoj epizodi podkasta "Tampon zona" pričali smo sa Jelenom Lalatović o rodno senzitivnom jeziku.

 Rodna podela u jeziku Tampon zona podkast
Tampon Zona psihološkinje
Izvor: MONDO

Upotreba rodno senzitivnog jezika ne podrazumeva samo prebacivanje određenih profesija u ženski rod, već ceo fenomen doprinosi podizanju svesti o značaju jednakosti žena i muškaraca.

Rodno osetljiv jezik je faktor koji u utiče na veću vidljivost žena u javnom životu, naročito na polju rada, a samim tim doprinosi i ravnopravnosti polova kada govorimo o učešću žena u ostalim segmentima društva.

Kroz istoriju, imenice u ženskom rodu oduvek su nam bile poznate, ali su se upotrebljavale mahom za manje plaćena zanimanja, pa smo tako navikli na određene reči kao što su kuvarica, spremačica ili sekretarica. Ovi oblici poznati su nam i kroz pogrdne nazove koji služe da diskriminišu žene (nerotkinja), ali su nažalost već dugo u upotrebi.

Kako zaista sprečiti nasilje nad ženama?

Jezik je živa stvar koja bi trebalo da ilustruje i promene koje se dešavaju u društvu. Pre nekoliko dana objavljen je "Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika".

Sa jednom od autorki, razgovarali smo o tome šta sve on podrazumeva, kako se koristi. zašto je važan i zašto već dugi niz godina nailazi na neodobravanja kod određenog broja ljudi koji ga smatraju "rogobatnim".

Komentari 19

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Maya

Ja nisam „korisnik“, već „korisnica“, niti sam „vlasnik“, nego sam „vlasnica“. Kao žena, ne osećam potrebu da se podrazumevam. I kako onda reći za žensku osobu da je „prodavačica“ nije problematično, dok „predavačica “ jeste?!Zašto žena uvek treba da razmišlja da li se podrazumeva? Jezik neprestano odslikava naše mišljenje, te nove i drugačije jezičke formulacije svakako mogu da oblikuju stavove na isti način na koji se i one same odražavaju na izgovoreno. Jasno je da se strukture patrijarhata gnušaju jezičkih policajki, koje će u svakoj diskusiji pre svega istaći kako je govornik/ca nebrojeno puta propustio/la ženski rod. Naravno da se pripadnici struktura moći bune kada dolazi do promena. A to znači da se ništa ne sme podrazumevati. Ni u jednom trenutku ne treba gubiti iz vida da je jezik živa i dinamična kategorija, podložna promeni koja ne isključuje (društveni) uticaj. Naprotiv. Svako od nas ima pravo da bira odgovarajuću jezičku oznaku. I makar se ona u početku činila sitničavom ili banalnom primedbom, priča o jeziku jeste priča o mišljenju, a to može imati i dalekosežne afirmativne posledice po sve nas.

Vase ime

@Maya Razumela bih isticanje pola kod zanimanja koja se istim vrse i od istig zavise! Posto svoje zanimanje ne obavljam istim, ne prihvatam ni da me polno odredjuju u bilo kom kontekstu! Dakle, filolog, nikad filoloskinja!

Zbogom logiko

@Maya da si ženka od nosoroga bila bi nosorogica jel?

special image