Na ovaj nedužni hormon, svaljuje se krivica za "tipično muško ponašanje", ali, šta je od svega toga stvaro istina, a šta samo mit?
Generalno, ljudi pogrešno "razumeju" testosteron. Savremeno društvo povezuje ga sa bildovanjem, snagom, agresijom, nasiljem, izraženom "cetvrtastom" vilicom, isklesanim trbušnjacima i "kratkim fitiljem". Na ovaj nedužni hormon, svaljuje se krivica i za "tipicno muško ponašanje", ali, šta je od svega toga stvaro istina, a šta samo mit?
Za pocetak, evo malo naucnih cinjenica na ovu temu. Testosteron je glavni androgeni hormon koji ima ulogu u rastu i razvoju muških polnih organa i sekundarnih seksualnih karakteristika.
Kod muškaraca i kod žena testosteron se stvara u maloj kolicini u nadbubrežnim žlezdama, kod muškaraca se najveci deo stvara u testisima, a kod žena u jajnicima. Kod oba pola testosteron ima anabolicki efekat i utice na ponašanje.
Kod muškaraca, skokovi testosterona dešavaju se još u fetalnom periodu, zatim nekoliko meseci nakon rodenja i onda konacno u tinejdžerskom uzrastu, cineci da decaci postaju muškarci.
U pubertetu, ovaj hormon odgovoran je za rast malja na licu i u pubicnoj regiji, zahvaljujuci njegovom delovanju Adamova jabucica uocljivija je kod muškaraca, glas postaje dublji, mišici veci, a pleca šira. Kod odraslih muškaraca, važan je za libido, erekciju i stvaranje spermatozoida.
Utice takode i na važne telesne funkcije koje nisu direktno vezane za seksualni život, kao što je recimo održavanje dobre krvne slike, neophodan je da bi kosti bile snažne, kao i za ocuvanje mišicne mase, a utice i na raspoloženje.
Testosteron je, dakle, jako, jako važan. I verovatno upravo zato postoji toliko mitova o ovom hormonu.
Jedno od raširenih ubedenja je da višak testosterona kod muškaraca budi nekontrolisanu agresiju. Istina je drugacija: muškarci se cešce ponašaju "neuracunljivo", cesto menjaju raspoloženje i mogu biti upadljivo anksiozni ako imaju nizak nivo testosterona. Postoje naucna istraživanja ciji rezultati sugerišu da tretman nadoknade testosterona može da ublaži negativna osecanja i pomogne muškarcima koji pate od depresije.
Nije tacno ni da nivo testosterona utice na celavost. Celavost nije znak plodnosti niti ima veze s testosteronom, piše WebMD. Celavost je nasledna, i to po majcinoj liniji ako je u pitanju celavost na temenu, po ocevoj ako se kosa gubi sa citave glave.
Što se raka prostate tice, iako ima teorija da visok nivo ovog hormona povecava rizik, istraživanja su pokazala da se rak prostate cešce javlja ukoliko je nivo testosterona nizak, nego ako je visok.
Testosteron dakle, nije hormon koji muškarce pretvara u "mužjake", nego hormon koji je od presudne važnosti za dobro opšte fizicko i mentalno zdravlje.
Da li zaslužuje lošu reputaciju koju ima? Cak i ako se uzima terapija, da bi se utvrden nizak nivo ovog hormona doveo u zdrave granice, testosteron nije opasan.
Ovo, naravno, važi iskljucivo ukoliko hormonske lekove u te svrhe uzimate u skladu sa preporukama svog lekara.
Ali, ako testosteronske suplemente uzimate na svoju ruku, jer iz ovih ili onih razloga želite da podignete svoj (inace normalan) nivo testosterona, stvari se potpuno menjaju.
Suplementi koji sadrže sinteticke "varijacije na temu" testosterona, steroidi dakle, mogu bukvalno da vas upropaste.
Kad muškarac koji ima normalan nivo ovog hormona pocne da uzima steroide, eto neocekivanih sporednih efekata: opada broj spermatozoida, grudi postaju osetljivije, akne i bubuljice mogu da se vrate kao u najgorim tinejdžerskim danima, a što je nivo ovog hormona u krvi viši, krv postaje gušca, pa se povecava rizik od stvaranja ugrušaka u krvnim sudovima, i posledicno od infarkta i moždanog udara.
Ukoliko uzimate hormonske lekove na bazi testosterona bez preporuke lekara, možete ocekivati i poremecaj u nivou holesterola, probleme sa radom jetre i povišenim pritiskom, kao i ozbiljne, ponekad i dramaticne poremecaje raspoloženja koji ce ozbiljno ugroziti i vaše zdravlje, i vaše mentalno stanje i vaše odnose sa drugima.