Srpska pravoslavna crkva (SPC) slavi danas Preobraženje Gospodnje, praznik koji u crkvenom kalendaru i među vernicima ima izuzetan značaj.
Praznik je posvecen je secanju na dogadaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
Preobraženje se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, danas obeležavaju Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici.
U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvecuje grožde i deli narodu, a u krajevima gde nema grožda, drugo voce.
Ovo su najvece srpske svetinje (FOTO)
Praznik Preobraženje Gospodnje posvecen je trenutku kada se, kako kaže hrišcansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunceva svetlost.
"Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilija koji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu", piše u verskim knjigama.
Pogledajte:
Svaki praznik i njegovi obicaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obicno kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrucina. Takode se nekad verovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rekama.
U timockim selima devojke se dogovore da uvece na Preobraženje prirede sedeljku u kuci koju izaberu. Posle vecere, one se skupe na skrovito mesto u nekoj zgradi, donesu drva i založe vatru. Jedna devojka se svuce gola, uzjaše vratilo, a druge devojke drže oklagije i obilaze oko vatre. Tako se cini da bi se mladici vrteli oko devojaka. Zatim se krecu oko vatre i govore: "Koliko iskre, toliko momci", piše u Mitološkom recniku.
Preko dana se na Preobraženje ne spava da se ne bi dremalo tokom godine. Majke prišivaju maloj deci parice na odecu da bih ih zaštitile od demona.
Preobraženje pada uvek u vreme Gospojinskog posta. Zato je praznicna trpeza obogacena vinom i ribom. Danas se grožde deli i na groblju za pokoj duša mrtvih. U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pevaju pesme posvecene ovom jevandelskom dogadaju.
Veruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noci, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom obelodani - izgubice razum.
Ikona Preobraženja nalazi se cesto na ikonostasima. Na njoj je predstavljen Hristos na gori, okružen svetlošcu, sa sagovornicima Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola, Petar, Jakov i Jovan, uplašeni leže na zemlji.
Praznik Preobraženje slavi se na istoku od sedmog veka. Zapadna crkva unela ga je u svoj kalendar tek 1457. godine, i to u slavu pobede hrišcanske vojske nad Turcima kod Beograda.
Naime, Janoš Hunjadi, kod nas zvani Sibinjanin Janko, madarski velikaš, zajedno sa franjevcem Ivanom Kapistranom sprecio je sa vojskom prodor Turaka na sever. Obojica su kratko posle pobede umrli, prvi u Zemunu, drugi u Iloku.