Banke u Srbiji su u prvoj polovini ove godine ostvarile profit od 15,4 milijardi dinara, što je za 76 odsto više nego u istom periodu 2009.
Dobit veću od milijardu dinara ostvarile su: Banka Inteza, AIK banka, Unikredit, Rajfajzen, Komercijalna banka i EFG eurobanka, objavio je finansijski portal Kamatica.com.
Kao što je poređenjem postignutih rezultata banaka u 2008. i 2009. godini bilo očito da je svetska ekonomska kriza ostavila jak pečat na njihovo poslovanje, sada se poređenjem rezultata u prvoj polovini 2009. i 2010. godine može jasno potvrditi da su najgori deo krize poslovne banke u Srbiji ostavile iza sebe, navedeno je u saopštenju.
Od 34 poslovne banke prisutne na tržištu Srbije, 12 je ostvarilo gubitak u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde dinara, dok su 22 poslovne banke ostvarile pozitivan poslovni rezultat od 17,7 milijardi dinara.
U istom periodu 2009. godine 13 banaka je ostvarilo negativan rezultat od čak sedam milijardi dinara, dok je profit 21 banke sa pozitivnim rezultatom bio oko 15,7 milijardi dinara.
Apslolutni lider po visini ostvarenog profita je "Banka Inteza", sa nešto manje od četiri milijarde dinara ostvarene dobiti, dok je, uzimajući u odnos ostvaren profit i bilansnu aktivu, niška "AIK banka" najprofitabilnija u bankarskom sektoru.
Najveće gubitke u prvoj polovini 2010. godine ostvarile su "Alfa banka", "OTP banka", "Kredi agrikol", "Vojvođanska banka", "Marfin banka" i "Srpska banka" i to u iznosima od 100 do 540 miliona dinara.
U odnosu na poslovanje u prvih šest meseci 2009. godine, "Privredna banka Pančevo" i "Alfa banka" su ostvarile najveći napredak, unapređujući svoj rezultat za dve milijarde dinara, odnosno 1,3 milijardi dinara.
"Vojvođanska banka", "OTP banka", "Rajfajzen", "Hipo alpe adrija" i "Prokredit banka" su ostvarile značajnije pogoršanje rezultata smanjujući svoje profite, ili povećavajući gubitke od 410 do 870 miliona dinara.
Ostvareni rezultati, međutim, kako se ukazuje, još nisu dostigli nivo iz 2008. godine, ali su na dobrom putu da do kraja godine možda čak i nadmaše ove rezultate.
Ono što bi trebalo da zadrži menadžment poslovnih banaka u Srbiji na oprezu je činjenica da su na pozitivno poslovanje banaka značajno uticale mere Narodne banke Srbije i Vlade Srbije, kako u pogledu relaksiranja uslova kreditiranja stanovništva i privrede, tako i kroz programe subvencionisanja kredita.
Treba imati u vidu da će ponovnim usponom privrede ove mere postepeno biti ukidane, što će otežavati poslovnim bankama uslove poslovanja, a time usporiti ostvarenje pozitivnih poslovnih rezultata, navode analitičari portala Kamatica.
(Tanjug)
Kao što je poređenjem postignutih rezultata banaka u 2008. i 2009. godini bilo očito da je svetska ekonomska kriza ostavila jak pečat na njihovo poslovanje, sada se poređenjem rezultata u prvoj polovini 2009. i 2010. godine može jasno potvrditi da su najgori deo krize poslovne banke u Srbiji ostavile iza sebe, navedeno je u saopštenju.
Od 34 poslovne banke prisutne na tržištu Srbije, 12 je ostvarilo gubitak u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde dinara, dok su 22 poslovne banke ostvarile pozitivan poslovni rezultat od 17,7 milijardi dinara.
U istom periodu 2009. godine 13 banaka je ostvarilo negativan rezultat od čak sedam milijardi dinara, dok je profit 21 banke sa pozitivnim rezultatom bio oko 15,7 milijardi dinara.
Apslolutni lider po visini ostvarenog profita je "Banka Inteza", sa nešto manje od četiri milijarde dinara ostvarene dobiti, dok je, uzimajući u odnos ostvaren profit i bilansnu aktivu, niška "AIK banka" najprofitabilnija u bankarskom sektoru.
Najveće gubitke u prvoj polovini 2010. godine ostvarile su "Alfa banka", "OTP banka", "Kredi agrikol", "Vojvođanska banka", "Marfin banka" i "Srpska banka" i to u iznosima od 100 do 540 miliona dinara.
U odnosu na poslovanje u prvih šest meseci 2009. godine, "Privredna banka Pančevo" i "Alfa banka" su ostvarile najveći napredak, unapređujući svoj rezultat za dve milijarde dinara, odnosno 1,3 milijardi dinara.
"Vojvođanska banka", "OTP banka", "Rajfajzen", "Hipo alpe adrija" i "Prokredit banka" su ostvarile značajnije pogoršanje rezultata smanjujući svoje profite, ili povećavajući gubitke od 410 do 870 miliona dinara.
Ostvareni rezultati, međutim, kako se ukazuje, još nisu dostigli nivo iz 2008. godine, ali su na dobrom putu da do kraja godine možda čak i nadmaše ove rezultate.
Ono što bi trebalo da zadrži menadžment poslovnih banaka u Srbiji na oprezu je činjenica da su na pozitivno poslovanje banaka značajno uticale mere Narodne banke Srbije i Vlade Srbije, kako u pogledu relaksiranja uslova kreditiranja stanovništva i privrede, tako i kroz programe subvencionisanja kredita.
Treba imati u vidu da će ponovnim usponom privrede ove mere postepeno biti ukidane, što će otežavati poslovnim bankama uslove poslovanja, a time usporiti ostvarenje pozitivnih poslovnih rezultata, navode analitičari portala Kamatica.
(Tanjug)
