Evropska komisija usvojila je u ponedeljak nova pravila o upotrebi "telesnih skenera" na aerodromima, kojima je omogućila putnicima da odaberu različite metode pregleda i istovremeno zabranila vlastima da čuvaju nečije slike.
Pojedine zemlje Evropske unije, među njima Velika Britanija, Francuska i Nemačka, počele su da testiraju skenere nakon sto je nigerijski državljanin Umar Faruk Abdulmutalab na Božić 2009. godine pokušao da eksplozivom, sakrivenim u gaćama, obori avion sa američkom posadom na letu iz Amsterdama u Detroit, preneo je AFP.
Pravila koja je danas usvojila Evropska komisija ne zahtevaju od vlada da postave kontroverzne skenere na domaćim aerodromima, ali propisuju uslove za njihovu upotrebu.
"Bezbednosni skeneri nisu lek za sve, ali oni nude stvarnu mogućnost za poboljšanje bezbednosti putnika. Bezbednosni skeneri su vredna alternativa postojećim skrining metodama i veoma su efikasni u otkrivanju kako metalnih tako i nemetalnih objekata", kazao je evropski komesar za saobraćaj Sim Kalas.
Nova pravila, napomenuo je Kalas, "omogućavaju da tamo gde ta tehnologija bude korišćena budu primenjeni evropski standardi za detekciju, kao i striktna uputstva za zaštitu zdravlja i osnovnih ljudskih prava", kazao je on.
Nemačka je u avgustu odlučila da ne postavi telesne skenere na svojim aerodromima, a nove skenere testirali su i Finska, Italija i Hoalndija.
Uvođenje skenera izazvalo je prošle godine negodovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, jer su oni pokazivali slike golih tela ljudi.
Evropljani su, stoga, odlučili da najpre prouče njihov uticaj na zdravlje i privatnost. Evropski parlament je prethodno u julu odobrio upotrebu skenera, ali pod uslovima koje bi predstavila Komisija.
Nova pravila, koja su danas usvojena, zabranjuju vlastima da čuvaju, umnožavaju ili štampaju sliku čoveka. Agent za bezbednost koji analizira sliku mora sedeti na odvojenoj lokaciji i sliku ne sme videti nijedna druga osoba.
Putnicima, pri tom, mora biti omogućen izbor da odbiju da prođu kroz skener i da odaberu, ukoliko to žele, klasičnu metodu pretresa.
(Tanjug)
Pravila koja je danas usvojila Evropska komisija ne zahtevaju od vlada da postave kontroverzne skenere na domaćim aerodromima, ali propisuju uslove za njihovu upotrebu.
"Bezbednosni skeneri nisu lek za sve, ali oni nude stvarnu mogućnost za poboljšanje bezbednosti putnika. Bezbednosni skeneri su vredna alternativa postojećim skrining metodama i veoma su efikasni u otkrivanju kako metalnih tako i nemetalnih objekata", kazao je evropski komesar za saobraćaj Sim Kalas.
Nova pravila, napomenuo je Kalas, "omogućavaju da tamo gde ta tehnologija bude korišćena budu primenjeni evropski standardi za detekciju, kao i striktna uputstva za zaštitu zdravlja i osnovnih ljudskih prava", kazao je on.
Nemačka je u avgustu odlučila da ne postavi telesne skenere na svojim aerodromima, a nove skenere testirali su i Finska, Italija i Hoalndija.
Uvođenje skenera izazvalo je prošle godine negodovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, jer su oni pokazivali slike golih tela ljudi.
Evropljani su, stoga, odlučili da najpre prouče njihov uticaj na zdravlje i privatnost. Evropski parlament je prethodno u julu odobrio upotrebu skenera, ali pod uslovima koje bi predstavila Komisija.
Nova pravila, koja su danas usvojena, zabranjuju vlastima da čuvaju, umnožavaju ili štampaju sliku čoveka. Agent za bezbednost koji analizira sliku mora sedeti na odvojenoj lokaciji i sliku ne sme videti nijedna druga osoba.
Putnicima, pri tom, mora biti omogućen izbor da odbiju da prođu kroz skener i da odaberu, ukoliko to žele, klasičnu metodu pretresa.
(Tanjug)